Bihevioralni uvidi i pandemija COVID-19 u Indiji
Sažetak
Pojava novog virusa COVID-19 je spremnost za odgovor na pandemiju učinila ključnim pitanjem u smislu javnog zdravlja u celom svetu. Malo toga se zna o ponašanju ljudi u pandemijskoj situaciji. Ipak, to ponašanje je od presudnog značaja. Razumevanje povezanih psiholoških i bihevioralnih odgovora je od ključne važnosti za osmišljavanje mera za slične situacije u budućnosti. U Indiji je tokom karantina, tj. od 25. marta do 14. aprila 2020, sprovedeno istraživanje na 700 ljudi u glavnom gradu Delhiju i saveznoj državi Harajana, kako bi se ispitale promene u psihološkim i bihevioralnim odgovorima na epidemiju virusa COVID-19, a na osnovu teorije motivacije za zaštitu (PMT), u kojoj se prepoznaju i primenjuju dve faze, tačnije, procena pretnje i način nošenja sa pretnjom. Pored ovoga, zaražene osobe bi trebalo da se izoluju, kako bi se širenje pandemijskih bolesti svelo na najmanju meru. Stoga ne treba zanemariti faktore koji se odnose na samoizolaciju (SI), a značajno je istražiti i faktore koji dovode do toga da zaražene (ili moguće zaražene) osobe odluče da odu u samoizolaciju. Teorija planiranog ponašanja (TBP) se u tom cilju koristi za formiranje konceptualnog okvira za SI, u situacijama suočavanja sa pandemijskim rizikom, a regresioni metod se primenjuje da bi se ispitalo kako stav (ATT), subjektivne norme (SN) i percipirana kontrola ponašanja (PBC) utiču na SI u okolnostima suočavanja sa vanrednom situacijom u slučaju pandemije. Rezultati studije pružaju relevantne informacije koje doprinose teorijskom razumevanju psiholoških i bihevioralnih namera ljudi, te nam omogućava da osmislimo mere za slične situacije u budućnosti.
Reference
Balinska, M., & Rizzo, C. (2009). Behavioural responses to influenza pandemics: what do we know? PLoS currents, 1, RRN1037. https://doi.org/10.1371/currents.rrn1037
Benjamin J. Cowling et al. (2010). Community psychological and behavioural responses through the first wave of the 2009 influenza A(H1N1) pandemic in Hong Kong, The Journal of Infectious Diseases, Volume 202, Issue 6, Pages 867–876, https://doi.org/10.1086/655811
Flowers, P., Davis, M., Lohm, D., Waller, E., & Stephenson, N. (2016). Understanding pandemic influenza behaviour: An exploratory biopsychosocial study. Journal of health psychology, 21(5), 759–769. https://doi.org/10.1177/1359105314537542
Kok, G., Jonkers, R., Gelissen, R. et al. (2010), Behavioural intentions in response to an influenza pandemic. BMC Public Health 10, 174. https://doi.org/10.1186/1471-2458-10-174
McVernon, J. et al. (2011). Recommendations for and compliance with social restrictions during implementation of school closures in the early phase of the influenza A (H1N1) 2009 outbreak in Melbourne, Australia. BMC infectious diseases, 11, 257. https://doi.org/10.1186/1471-2334-11-257
Meilicke, G., Riedmann, K., Biederbick, W., Müller, U., Wierer, T., & Bartels, C. (2013). Hygiene perception changes during the influenza A H1N1 pandemic in Germany: incorporating the results of two cross-sectional telephone surveys 2008-2009. BMC Public Health 13, 959
Norman P, Boer H, Seydel ER (2005). Protection Motivation Theory. Predicting health behaviour. Edited by: Conner M, Norman P. 2005, Berkshire, UK: Open University Press, 81–126.
Yeung, N., Lau, J., Choi, K., & Griffiths, S. (2017). Population Responses during the Pandemic Phase of the Influenza A(H1N1)pdm09 Epidemic, Hong Kong, China. Emerging Infectious Diseases, 23(5), 813-815.https://dx.doi.org/10.3201/eid2305.160768.
Zhang, X., Wang, F., Zhu, C., & Wang, Z. (2019). Willingness to Self-Isolate When Facing a Pandemic Risk: Model, Empirical Test, and Policy Recommendations. International journal of environmental research and public health, 17(1), 197.