Fenomen „separe” ili proizvodnja rizičnih zabava: analiza narativa

  • Slađana M. Dragišić Labaš Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, Odeljenje za sociologiju, Beograd (Srbija)
Ključne reči: separe, mladi, dramaturgija, potrošačko društvo, kupovina moći

Sažetak


U radu se bavimo analizom aktivnosti koje se odvijaju u „novim” separeima, tj. izdvojenim prostorima u restoranima (na splavovima), koji se rezervišu i plaćaju, u Beogradu i drugim gradovima u Srbiji. Ponašanje aktera (ljudi u separeu) i ponašanje publike (ljudi koji dele isti prostor, ali ne i separe) razmatramo iz ugla Gofmanove dramaturgije. Kao i sve druge „vredne stvari” u potrošačkom društvu, i u separeu se može kupiti moć na nekoliko sati. Kako to izgleda saznajemo iz narativa šestoro ljudi (sada uspešnih apstinenata od alkohola, droga i kocke) koji su u separeima provodili slobodno vreme dok su konzumirali psihoaktivne supstance i kockali se. Oni su se u separeu – posebnom prostoru za glumu osećali moćnijima, važnijima, hrabrijima, poštovanijima, bogatijima i uspešnijima prema merilima potrošačkog društva. U stvari, oni su provodili vreme na imaginarnom mestu (Ritzer, 2012) lišenom pravog sadržaja. Njihovi socijalni identiteti, konstruisani vrednostima potrošačkog društva, van separea (i van podržavanja publike) postajali su poljuljani, čineći mlade anksioznim, nezadovoljnim, bezvoljnim, što je jedan od razloga i konzumacije PAS-a.

Reference

Bauman, Z. (2009). Liquid Life. Novi Sad: Mediterran publishing. [In Serbian]
Beck, U. (2011). World risk society, in search of lost security. Novi Sad: Akademska knjiga. [In Serbian]
Bogdanović, N., Đorđević, D. (2016). Naming Kafanas, Kultura, (151), 136-157. DOI 10.5937/kultura1651070B
Bruhn, J. (1991) Health Promotion and Clinical Sociology. In: M. Rebach and J. Bruhn (eds.) Handbook of Clinical Sociology. New York: Plenum Press, 197-217.
Cockerham, W. (2003). Sociology of Mental Disorder. New Jersey: Prentice Hall.
Dragišić Labaš, S. (2019). Suicide - different discourses. Beograd: Univerzitet u Beogradu – Filozofski fakultet, Institut za sociološka istraživanja & JP Službeni glasnik.
Đorđević, D. (2016). The culture of the “Kafana” in the mirror of the press. Beograd: Službeni glasnik & Mašinski fakultet u Nišu. [In Serbian].
Gajić, B. (21st December, 2018). How rafts became an important part of Belgrade. VICE, Available at: https://www.vice.com/sr/article/d3by9m/kako-su-splavovi-postali-vazandeo-beograda
Giddens
, E. (2007). Sociology. Beograd: Ekonomski fakultet. [In Serbian]
Goffman, E. (2000). The Presentation of Self in Everyday Life. Beograd: Čigoja štampa. [In Serbian]
Kreisman, J., Straus, H. (2021). I hate You, Don’t Leave Me - Understanding the Borderline Personality. Novi Sad: Psihopolis. [In Serbian]
Lipovetsky, G. (2008). Paradoxical Happiness, an Essay on Hyperconsumer Society. Zagreb: Antibarbarus. [In Croatia]
Magazin. (May, 2017). Available at: https://www.beogradnocu.com/u-beogradu-ima-viseod-170-splavova-ovo-su-zanimljive-cinjenice-o-njima/.
Marinković
, L., Marinković, D. (2019), The Social Cost of Mental Health, Sociološki pregled, 53(1), 43–79. DOI: 10.5937/socpreg53-20600
Mate, G. (2019). In the Realm of Hungry Ghosts. Beograd: Kontrast. [In Serbian]
Moran, L., Brady, B., Forkan, C. and Coen, L. (2018). ‘Individual and connected’: an exploration of young people’s discourses about youth cafes in Ireland Lisa, Journal of Youth Studies, 21(8), 1127–1139. Available at: https://research.edgehill.ac.uk/publications/
Pušić
, Lj. (2010). City “kafanas” as codes of urban geography, Teme, 34 (3), 893–908.
Rafts of Belgrade - What are the best rafts in Belgrade? (31st May, 2021). Available at: https://www.premiumsrbija.rs/klubovi/splavovi-beograd/
Ritzer
, G. (2012). Contemporary Sociological Theory and Its Classic Roots. Beograd: Službeni glasnik. [In Serbian]
Rössel, J., Hölscher, M. (2010). Social Milieus in Pubs and Restaurants: an observation, Teme, 34 (3), 839–865.
Spasić, I. (1996). Meaning of Encounters Goffman’s Sociology of Interaction. Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju & “Filip Višnjić”. [In Serbian]
Stanojević, M. (2015). The concept of “creative” and “exciting” city in the development of medium-sized cities: Šabac, Sombor and Zrenjanin. In: P. Milenković, S. Stojšin, A. Pavjančić-Cizelj (eds.) Society and space. Srpsko sociološko društvo & Filozofski fakultet u Novom Sadu. [In Serbian]
Stanojević, M. (2010). Institution of a cafe in Serbia and the development of modern society: the function of a cafe, Teme, 34(3), 821–837. [In Serbian]
Stojadinović, Lj. (2016). Foreword to the book Đorđević, Dragoljub, The culture of the “kafana” cafe in the mirror of the press. Beograd: Službeni glasnik & Mašinski fakultet u Nišu. [In Serbian]
Stijović, M. (2016). Question mark for Belgrade´s Kafanas. Beograd, Kultura, (151), 204-226. Available at: 0023-51641651204S.pdf
Twenge, J. (2018). iGen – Why Today’s Super-Connected Kids are Growing Up Less Rebellious, More Tolerant, Less Happy – and Completely Unprepared for Adulthood. Novi Sad: Psihopolis institut. [In Serbian]
Vujović, S. (2010). The Phenomenon of the “Kafana” and Modernization Fragments on European, Balkan and Belgrade Tavern Life, Teme, 34 (3), 867–891.

Objavljeno
2022/04/14
Broj časopisa
Rubrika
Originalni naučni rad