Nova geopolitička Perestrojka

  • Aleksandar R. Lukić Institut za političke studije, Beograd (Srbija)
Ključne reči: Perestrojka, Rusija, Ukrajina, nacija, hegemonija, sukob

Sažetak


Posle Černjenkove smrti i dolaskom Gorbačova na vlast, 1985. godine, u Sovjetskom Savezu je započeo period poznat kao perestrojka. Prestrojavanje je dovelo do prividnog kraja hladnog rata, ali i dezintegracije Sovjetskog Saveza, zahvaljujući Jeljcinovom proglašenju suvereniteta Ruske Sovjetske Federativne Socijalističke Republike (RSFSR). Zahvaljujući tom činu, bivše sovjetske socijalističke republike, među kojima je i Ukrajina, postale su nezavisne države. Sjedinjene Američke Države proglasile su pobedu u hladnom ratu i uspostavljen je novi svetski poredak sa Sjedinjenim Državama kao velikim hegemonom.
U ovom radu nastojaćemo da pokažemo da aktuelni sukob na teritoriji Ukrajine nije počeo 2022, pa ni 2014. godine (kada je sukob postao oružani), već samim uspostavljanjem nezavisne države Ukrajine 1991. godine, na istorijski ruskim zemljama, sa ciljem stvaranja nove ukrajinske nacije. Tridesetogodišnja istorija ukrajinske države svedoči o njenom ne-ruskom i antiruskom karakteru, kao i o otvorenom uticaju Sjedinjenih Američkih Država, što je posebno došlo do izražaja u tzv. obojenim revolucijama i oružanom prevratu 2014. godine koji je doveo do zbacivanja legalno izabranog predsednika države Viktora Janukoviča.
Ruska intervencija 2022. godine pokazuje da je na delu nova perestrojka koja ima globalni geopolitički karakter. Denacifikacija i demilitarizacija Ukrajine, kao postavljeni ciljevi Ruske Federacije, predstavljaju dve ključne mere nove perestrojke. Ako bude uspešna, istovremeno bi trebalo da označi i kraj američke hegemonije i stvaranje novog multicentričnog sveta. Ako ne uspe, onda će dosadašnja hegemonija do daljnjeg biti potvrđena, a Rusiji najverovatnije preti dalja dezintegracija.
Nije reč, dakle, o sukobu između Rusije i Ukrajine, već o odsudnoj borbi između Rusije i kolektivnog Zapada, na čelu sa Sjedinjenim Američkim Državama. Zato se Zapad svim silama, i uz velike ekonomske žrtve, trudi da dobije ovaj rat. Ukrajinu ne brani zbog nje same, već zbog svojih interesa. Ne svojom voljom, Ukrajinci su stavljeni u poziciju tragičnog naroda koji služi ostvarivanju zapadnih interesa.

Reference

Afanasyev, J. A. (1988). We are talking about the past, and the future of socialism is being decided on. In: J. Кurjak et al. (ed.) Perestroika in the USSR. Beograd: Institut za međunarodnu politiku i privredu. [In Serbian]
Antonić, S. (2022). Two votive Nations: Russians and Serbs. Beograd: Catena mundi. [In Serbian]
Bowker, M. (2000). Introduction. In: M. Bowker and M. Ross (eds.), Russia after the Cold War. Edinburgh: Pearson Education Limited
Cvetković, V. N. (2022). History resurrected: Ideological metamorphoses of the global order. Sociološki pregled, 56 (3), 832–872. DOI: 10.5937/socpreg56-40414
Chkheidze, I. (2018, October 10). Fighters against “Russian evil”: why GUAM exists. Available at: https://eadaily.com/ru/news/2018/10/10/borcy-s-rossiyskim-zlom-dlya-chego-su-shchestvuet-guam. [In Russian]
Doroshenko, D. (1939). Ukraine and Russia. In: Malorussians and Ukraine, Zagreb, printed from: Nova Evropa, book XXXII. [In Serbian]
Doroshenko, D. (1939). History of the Ukraine, Edmonton: Institute Press Available at: https://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Gazetteer/Places/Europe/Ukraine/_Topics/history/_Texts/DORHOU/home.html.
/>Gaydar E., Chubais A. (2011). Crossroads of recent history of Russia, Moskva: OGI Available at:
http://www.kulichki.ru/moshkow/POLITOLOG/GAYDAR_E/chubais_gaidar.txt. [In Russian]
Gorbachev, M. S. (1988a). On the reorganization and personnel policy of the party. In: J. Кurjak et al. (ed.) Perestroika in the USSR. Beograd: Institut za međunarodnu politiku i privredu. [In Serbian]
Gorbachev, M. S. (1988b). Report on the occasion of Great October. In: J. Кurjak et al. (ed.) Perestroika in the USSR. Beograd: Institut za međunarodnu politiku i privredu. [In Serbian]
Jelačić, A. (1929). History of Russia. Beograd: Srpska književna zadruga. [In Serbian]
Kovalev, А. (2023, February 22). The Return of the Russia Question. Foreign Policy. Available at: https://foreignpolicy.com/2023/02/22/russia-future-putin-war-imperialist-colo-nial-democracy-navalny.
/>Kuchma, L. (2003). Ukraine is not Russia. Moscow: Vremya. Available at:
https://imwerden.de/pdf/kuchma_ukraina_ne_rossiya_2003__ocr.pdf. [In Russian]
Lloyd, J. (1990, March 16). Financial Times
Lukić, A. (2018). Reverse Babylon. Beograd: Prosveta. [In Serbian]
Medvedev, R. (2009). Boris Yeltsin – Russia at the end of the 20th century. Beograd: Službeni glasnik. [In Serbian]
Milošević, Z. (2008). From Malorus to Ukrainians: a contribution to the study of the change in the cultural and national identity of Malorus. Istočno Sarajevo: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. [In Serbian]
Milošević, Z. (ed.) (2015). The Ukrainian question today. Šabac: Centar akademske reči. [In Serbian]
Panarin, I. (2012). General Liquidator of the USSR M. Gorbachev. In: Oko planeti. Available at: https://oko-planet.su/politik/politiklist/112788-panarin-igor-nikolaevich-gener-alnyy-likvidator-sssr-mgorbachev.html. [In Russian]
Petrović, D. (2007). Geopolitical aspect of Modern Ukraine. In: Globus, year 38, No 32 Available at: http://www.sgd.org.rs/publikacije/globus/32/015%20Dragan%20Petrovic%20-%20GEOPOLITICKI%20ASPEKT%20SAVREMENE%20UKRAJINE.pdf. [In Serbian]
Petrović, D. (2022). The Ukrainian crisis and the Ukrainian-Russian conflict 2019–2022. Beograd: Institut za međunarodnu politiku i privredu. [In Serbian]
Petrović, D. (2009). Geopolitics of Modern Ukraine. Beograd: Institut za međunarodnu politiku i privredu. [In Serbian]
Petrović, D., Bukvić, R. (2019). The Ukrainian crisis 2013–2019. Beograd: Institut za međun-arodnu politiku i privredu. [In Serbian]
Politika (2022, March 16). How Biden called Putin a war criminal, Available at: https://www.politika.rs/scc/clanak/502236/Кako-je-Bajden-nazvao-Putina-ratnim-zlocincem. [In Serbian]
Proroković, D. (2022). Geopolitical consequences of the escalation of the Ukrainian crisis. Sociološki pregled, 56 (3), 743-762. DOI: 10.5937/socpreg56-40102
Putin, V. (2022). Russia in the New Age. Beograd: Institut za političke studije. [In Serbian]
Putin, V. (2014, April 17). Direct Line with Vladimir Putin. Available at: http://kremlin.ru/events/president/news/20796/work. [In Russian]
Reagan, R. (1983, March 18). Reagan, “Evil Empire”, Speech Text – Voices of Democracy. Available at: https://voicesofdemocracy.umd.edu/reagan-evil-empire-speech-text/.
/>Rozov, V. (1939). Malo Russia and the Malorussians. In: Malorussians and Ukraine, Zagreb, printed from: Nova Evropa, book XXXII. [In Serbian]
Ryabikin, S. P. (1997). Recent History of Russia (1991–1997). Moskva: Neva. [In Russian]
Sidorenko, S. (2005). Ukraine is also Russia. Moskva: Alternativa. Available at:
http://russian.kiev.ua/books/sidorenko/ukralsorus/ukralsorus01.shtml. [In Russian]
Smolin, M. ed. (2004). “Ukrainian” disease of the Russian nation, Moskva: Imperskaya tradiciya, Available at: https://djvu.online/file/AWq41zgQXPnad. [In Russian]
Ulyanov, N. (1966). The Origin of Ukrainian Separatism. New York: New Haven, Available at: https://vtoraya-literatura.com/pdf/ulyanov_proiskhozhdenie_ukrainskogo_sep-aratizma_1966__ocr.pdf. [In Russian]
Sogrin, V. (1994). Political history of contemporary Russia (1985–1994).. From Gorbachev to Yeltsin. Moskva: Progress-Akademiya. Available at: https://archive.org/details/B-001-027-754-ALL [In Russian]
Tančić, D. (2010). Historical method in Social and Political Sciences. Tokovi istorije 1/2010, 181–207. Available at: https://tokovi.istorije.rs/cir/uploaded/1%202010/2010_1_10_Tancic.pdf. [In Serbian]
Velichko, S. (2005). Perestroika in the USSR (1985−1991) in domestic and foreign histori-ography. Izvestiya Tomskogo politehničeskogo universiteta, Vol. 308. № 1 Available at: https://cyberleninka.ru/article/n/perestroyka-v-sssr-1985-1991-gg-v-otechestven-noy-i-zarubezhnoy-istoriografii/viewer. [In Russian]
Vk-spy cognitive magazine (2020, June 26). Gorbachev is an agent of influence. “Yakovlev was a CIA agent and Gorbachev knew about it.” Interview with Colonel A.A. Sokolov. Led the country to disaster. Available at: https://vk-spy.ru/en/fen-shujj-i-nepoznannoe/gorbachev-agent-vliyaniya-yakovlev-byl-agentom-cru-i-gorbachev-znal-ob-etom/.
/>Yeltsin, B. (1990). Confession on a given topic, Sverdlovsk: Sredne-Uralskoe kniznoe izdatelstvo. Available at:
https://bookscafe.net/book/elcin_boris-ispoved_na_zadan-nuyu_temu-26144.html. [In Russian]
Živanov, S. (1988). Perestroika. In: J. Кurjak et al. (ed.) Perestroika in the USSR. Beograd: Institut za međunarodnu politiku i privredu. [In Serbian]

Objavljeno
2023/07/20
Broj časopisa
Rubrika
Pregledni naučni rad