the Održivi razvoj turizma u geografskim regijama Slovenije: posledice za razvoj turizma

Studija slučaja za regije Posavje I Dolenjska

  • Božidar Veljković Assistant prof., Alma Mater Europea – ECM, Maribor
  • Marko Ogorelc Independent researcher
  • Lazar Pavić Assistant prof., Faculty of Logistics, University of Maribor
  • Marko Koščak Faculty of Tourism Brežice, University of Maribor, Slovenija
DOI: https://doi.org/10.5937/turizam27-43152
Ključne reči: komunikacija, destinacijska menadžment organizacijat, participativno planiranje, održivi razvoj, turizam

Sažetak


Prilike sudjelovanja u demokratskoj komunikaciji prilikom procesa inovativnog, održivog i društveno odgovornog stvaranja politike razvoja turizma, nikada nisu dovoljno iskorištene, zbog stalnih promjena u ovom području društvene komunikacije. U tom smislu, znanstveni i tehnički napredak u razvoju informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) omogućio je neviđenu razinu komunikacije medija, nudeći tako turističkim destinacijama nove mogućnosti za konceptualizaciju komunikacijskih funkcija, kroz institucionalizaciju organizacije za upravljanje odredištem (DMO) . Upravljanje komunikacijom zasigurno ima vrlo značajnu ulogu u smislu celokupnog upravljanja turističkim odredištem i uravnotežene komunikacije s povezanim skupinama javnosti, kao i održavanja komunikacijskih procesa unutar organizacijske strukture tog odredišta. U ovoj studiji, utemeljenoj na teorijskim i empirijskim istraživanjima i studijama slučaja, nudimo koncept komunikacijskog modela koji omogućava demokratsku participativnu komunikaciju u optimalnom smislu jedino na nivou regionalne turističke destinacije. Ovo je primer dve geografske regije Slovenije Posavje i Dolenjska, u kojima svaka opština ima svoje strategije razvoja opštinskog turizma, ali nemaju zajedničku regionalnu strategiju, koja se najbolje podudara s parametrima koji određuju optimalno turističko odredište (problem). Na temelju istraživanja, nudimo rešenja za ovo pitanje razvoja turizma u obliku nove konceptualizacije komunikacijskih funkcija na ovim turističkim odredištima.

Reference

 


1.     Alič, A. Botonjić, A. (2004): Modeli za strateško razvojne dokumente. Interno gradivo za pripravo vsebine razvojno tržnih turističnih projektov. Ljubljana, Hosting d. o. o.


2.     Bornhorst, T., Ritchie, J.R.B., Sheehan, L. (2009): “Determinants of tourism success for DMOs & destinations: An empirical examination of stakeholders’ perspectives“, Tourism Managment, Article in Press


3.     Buhalis, D. (2000): “Marketing the competitive destination of the future“, Tourism Management, Vol.21, February, 2000, 98



  1. Čavlek, N., Bartoluci, M., Prebežac, D., Kesar, O. (2011): Turizam ekonomske osnove i organizacijski sustav. Zagreb: Školska knjiga.

  2. Grunig, J. E. (1992): »Symmetrical systems of internal communication,« U: Grunig, James E. (ur): Excellence in Pubic Relations and Communication Management. Lavrence Erlbaum Associates, New Jersey, str. 531 – 574).

  3. Jasprica, D. (2012): Značenje turizma u integracijskim procesima Europske unije. Naše more 59 (3-4): 115-124

  4. Jegdić, V. (2011): Turizam i održivi razvoj, Univerzitet Educons, Novi Sad, Fakultet za sport i turizam, Novi Sad.

  5. Jegdić,  V., Milošević, S. (2012): Ekoturizam, Univerzitet Educons, Novi Sad, Fakultet za sport i turizam, Novi Sad.

  6. Magaš, D. (1997): Turistička destinacija. Rijeka: Hotelijerski fakultet Opatija, Sveučilište u Rijeci.

  7. Mathieson, A. (1982): Tourism: Economic, Physical and Social Impacts. London: Longman Scientific & Technical

  8. Murphy, P.,  Pritchard, P. M., Smith, B. (2000): The destination product and its impact on traveller perceptions. Tourism Management 21(1): 43-52

  9. Plenković, M. (2020): Komunikacijska evalvacija medijskih sadržaja, 122 Media, Culture and Public Relations, 11, Hrvatsko komunikološko društvo, Zagreb

  10. Strategija razvoja turizma regije Posavje 2010 - 2015


14.  Stojanović, V., Mijatova, M., Dunjić, J., Lazić, L., Dragina, K., Milić, D., Obradović, S. (2021): Ecotourism Impact Assessment on Environment in Protected Areas of Serbia: A Case Study of Gornje Podunavlje Special Nature Reserve, Geographica Pannonica, Volume 25, Issue 3, 157–167, September 2021, ISSN 1820-7138



  1. Strategija trajnostne rasti slovenskega turizma, 5.10.2017, Vlada Republike Slovenje

  2. Šutalo, I., Ivandić, N., Marušić, Z. (2011): Ukupan doprinos turizma gospodarstvu Hrvatske: Input-output model i satelitski račun turizma. Ekonomski pregled 62(5-6): 267-285


17.  Trišić, I., Štetić, S., Maksin, M., Blešić, I. (2021): Perception and Satisfaction of Residents with the Impact of the Protected Area on Sustainable Tourism - the Case of Deliblatska Peščara Special Nature Reserve, Serbia, Geographica Pannonica, Volume 25, Issue 4, 317–325, December 2021, ISSN 1820-7138



  1. World Commission on Enviroment and Development (WCED), (1987): Our Common Future, Oxford: University Press Oxford.

  2. World Travel and Tourism Council, World Tourism Organisation & Earth Council, (1995): Agenda 21 for the Travel & Tourism Industry. Towards Enviromentally Sustainable Development. London: WTTC.

  3. Zakon o pospeševanju turizma. ZPS. (1998): http://www2.gov.si/zak/Zak_vel.nsf/0/c12563a400338836c1256651004eaf57?OpenDocument,  20. 10 2020


21.  Zakon o spodbujanju razvoja turizma. ZSRT. (2003): (http://www.uradnilist.si/1/objava.jsp?urlid=20042&stevilka=73, 20. 10 2020


 


 

Objavljeno
2023/11/26
Broj časopisa
Vol. 27 Br. 3
Rubrika
Članci
-