Povezanost determinanti zdravlja i simptoma depresije sa nedostatkom zuba kod odraslog stanovništva Srbije: studija preseka

  • Dušan Čanković Institute of Public Health of Vojvodina, Novi Sad, Serbia; University of Novi Sad, Faculty of Medicine, Novi Sad, Serbia
  • Miloš Čanković University of Novi Sad, Faculty of Medicine, Novi Sad, Serbia
  • Snežana Ukropina Institute of Public Health of Vojvodina, Novi Sad, Serbia; University of Novi Sad, Faculty of Medicine, Novi Sad, Serbia
  • Vesna Mijatović Jovanović Institute of Public Health of Vojvodina, Novi Sad, Serbia; University of Novi Sad, Faculty of Medicine, Novi Sad, Serbia
  • Sonja Čanković Institute of Public Health of Vojvodina, Novi Sad, Serbia; University of Novi Sad, Faculty of Medicine, Novi Sad, Serbia
Keywords: odrasle osobe, depresija, bezubost, faktori rizika, socijalno-ekonomski faktori, ankete i upitnici

Abstract


Apstrakt

 

Uvod/Cilj. Bolesti usta i zuba su glavni faktor rizika od gubitka zuba, ali i socijalni faktori i druge determinante zdravlja takođe mogu imati važnu ulogu. Cilj istraživanja je bio da se utvrdi da li potencijalni nezavisni faktori, kao što su sociodemografski faktori, stil života i depresivni poremećaji, mogu doprineti gubitku zuba odraslog stanovništva Srbije. Metode. Analizirani su podaci dobijeni u okviru Nacionalnog istraživanja zdravlja stanovništva Srbije koje je sprovedeno 2013. godine kao studija preseka na reprezentativnom uzorku odraslog stanovništva Srbije (bez podataka o stanovništvu Kosova i Metohije). Uzorak je izabran da obezbedi statistički pouzdane procene na nacionalnom nivou. Studija je obuhvatila 13 519 odraslih osoba starosti 20 godina i više. Prosečna starost ispitanika, uključujući 6 998 (51,7%) žena i 6 517 (48,2%) muškaraca bila je 49,9 godina. Kao zavisna varijabla analiziran je broj zuba koji su nedostajali ispitanicima, dok su nezavisne varijable bile: pol, starost, bračno stanje, obrazovanje, radni status, Indeks blagostanja, pušački status, indeks telesne mase (BMI), unos mleka i mlečnih proizvoda, voća (isključujući voćne sokove), povrća i salata (isključujući krompir) i depresija. Za utvrđivanje prisustva depresivne epizode korišćen je standardizovan Upitnik o zdravlju pacijenata – Patient Health Questionnaire (PHQ)-8. Gubitak prirodnih zuba definisan je kao bezubost (potpuna ili delimična). Za određivanje prediktora gubitka zuba korišćeni su modeli bivarijantne i multivarijantne logističke regresije za sve kategorije gubitka zuba. Rezultati. Nađena je statistički značajna razlika između kategorija bezubosti u odnosu na sve nezavisne promenljive izuzev unosa povrća i salata. Prevalencija totalne bezubosti bila je najveća kod žena, niskoobrazovanog i neaktivnog stanovništva, pothranjenih (BMI < 18,5 kg/m2) i ispitanika sa umereno teškim depresivnim epizodama (PHQ-8 skor od 15 do 19). Multivarijantnim modelom je utvrđeno da su demografski faktori (životno doba, život sa partnerom), socijalnoekonomski faktori (niže i srednje obrazovanje, Indeks blagostanja), pušenje, BMI, PHQ-8 skor i prisustvo depresivnih simptoma bili statistički značajno povezani sa deli­mičnim gubitkom zuba. Zaključak. Ova studija ukazuje na to da sociodemografski faktori, stil života i depresivni simptomi predstavljaju faktore koji mogu biti povezani sa gubitkom zuba. Studija ukazuje na neophodnost donošenja programa koji su usmereni na obrazovanje, prestanak pušenja cigareta, navike u ishrani, kao i redovne posete stomatologu.

References

REFERENCES

Thomson MW. Epidemiology of oral health conditions in older people. Gerodontology 2014; 31(Suppl 1): 9–16.

Beck JD, Youngblood M, Atkinson JC, Mauriello S, Kaste LM, Badner VM, et al. The prevalence of caries and tooth loss among participants in the Hispanic Community Health Study/Study of Latinos. J Am Dent Assoc 2014; 145(6): 531–40.

Copeland LB, Krall EA, Brown JL, Garcia RI, Streckfus CF. Pre-dictors of tooth loss in two US adult populations. J Public Health Dent 2004; 64(1): 31–7.

Burt BA, Ismail AI, Morrison EC, Beltran ED. Risk factors for tooth loss over a 28-year period. J Dent Res 1990; 69(5): 1126–30.

Marmot M, Wilkinson R. The social determinants of health. 2nd ed. Oxford, UK: Oxford University Press; 2006.

Pappa E, Kontodimopoulos N, Papadopoulos AA, Niakas D. As-sessing the socio-economic and demographic impact on health-related quality of life: evidence from Greece. Int J Pub-lic Health 2009; 54(4): 241–9.

Janković J, Simić S. The association of demographic and socioe-conomic determinants and self-perceived health. Srp Arh Ce-lok Lek 2012; 140(1–2): 77–83. (Serbian)

Klein BEK, Klein R, Knudtson MD. Life-style correlates of tooth loss in an adult Midwestern population. J Pub Health Dent 2004; 64(3): 145–50.

Okoro C, Strine T, Eke P, Dhingra S, Balluz L. The association between depression and anxiety and use of oral health services and tooth loss. Community Dent Oral Epidemiol 2012; 40(2): 134–44.

Tsakos G, Herrick K, Sheiham A, Watt RG. Edentulism and fruit and vegetable intake in low-income adults. J Dent Res 2010; 89(5): 462–7.

Alves LS, Susin C, Damé-Teixeira N, Maltz M. Overweight and obesity are not associated with dental caries among 12-year-old South Brazilian schoolchildren. Community Dent Oral Epidemiol 2013; 41(3): 224–31.

Hugo FN, Hilgert JB, de Sousa Mda L, Cury JA. Oral status and its association with general quality of life in older in-dependent-living south-Brazilians. Community Dent Oral Epidemiol 2009; 37(3): 231–40.

Grujic V. The prevalence of depression and health service re-sources in Vojvodina for the prevention and treatment of de-pression. Institut of Public Health of Vojvodina [cited 2016 Mar 15]. Preuzeto sa:

http://www.izjzv.org.rs/uploads/4a46a0895a9afe6d2e7ea5594413bc3c/2020_4_Prevalencija_depresije_i_resursi_zdrav_sluzbe_u_APV_V_Grujic.pdf

Finlayson TL, Williams DR, Siefert K, Jackson JS, Nowjack-Raymer R. Oral health disparities and psychosocial correlates of self-rated oral health in the National Survey of American Life. Am J Public Health 2010; 100(Suppl 1): S246–S55.

de Andrade FB, Lebrão ML, Santos JL, da Cruz Teixeira DS, de Oliveira Duarte YA. Relationship between oral health-related quality of life, oral health, socioeconomic, and general health factors in elderly Brazilians. J Am Geriatr Soc 2012; 60(9): 1755–60.

D'Mello DA. Are your patients depressed? Implications for dental practice. J Mich Dent Assoc 2003; 85(5): 26–32.

Ministry of Health of the Republic of Serbia. Health Survey of the Population of Serbia 2013: Final Report. 2013. [cited 2017 Jun 20]. Available from: http://www.batut.org.rs/ down-load/publikacije/2013SerbiaHealthSurvey.pdf

Cunha-Cruz J, Hujoel PP, Nadanovsky P. Secular trends in socio-economic disparities in edentulism: USA, 1972-2001. J Dent Res 2007; 86(2): 131–6.

Rutstein SO, Johnson K. The DHS Wealth Index: DHS Comparative Reports. No. 6. [cited 2016 Feb 28]. Available from: http://www.childinfo.org/files/DHS_Wealth_Index

_%28DHS_Comparative_Reports%29.pdf

World Health Organization. Global Database on Body Mass Index: BMI classification 2006. [cited 2016 Apr 10]. Available from: http://apps.who.int/bmi/index.jsp? intro Page=intro_3.html

Kroenke K, Spitzer RL, Williams JB. The PHQ-9: validity of a brief depression severity measure. J Gen Intern Med 2001; 16(9): 606–13.

Kroenke K, Spitzer RL. The PHQ-9: a new depression and diag-nostic severity measure. Psychiatr Ann 2002; 32: 509–21.

World Health Organization. Oral health Fact sheet N˚318. 2012. April. [cited 2016 Mar 15]. Preuzeto sa: http://www.who.int/ mediacentre/factsheets/fs318/en/

Health Canada. Report on the findings of the oral health com-ponent of the Canadian Health Measures Survey 2007-2009. Ottawa, Ontario: Ministry of Health; 2010. [cited 2017 May 8]. Available from: http://publications.gc.ca/collections/ collection_2010/sc-hc/H34-221-2010-eng.pdf

Medina-Solís CE, Pérez-Núñez R, Maupomé G, Avila-Burgos L, Pontigo-Loyola AP, Patiño-Marín N, et al. National survey on edentulism and its geographic distribution, among Mexicans 18 years of age and older (with emphasis in WHO age groups). J Oral Rehabil 2008; 35(4): 237–44.

Ministry of Health of the Republic of Serbia. Health Survey of the Population of Serbia 2006: Final Report. 2006. [cited 2017 Jan 20]. Available from: http://www.batut. org.rs/download/publikacije/Finalni%20izvestaj%202006.pdf

Marcus M, Reifel NM, Nakazono TT. Clinical measures and treatment needs. Adv Dent Res 1997; 11(2): 263–71.

Locker D, Ford J, Leake JL. Incidence of and risk factors for tooth loss in a population of older Canadians. J Dent Res 1996; 75(2): 783–9.

Wennström A, Ahlqwist M, Stenman U, Björkelund C, Hakeberg M. Trends in toothloss in relation to socio-economic status among Swedish women, aged 38 and 50 years: Repeated cross-sectional surveys 1968-2004. BMC Oral Health 2013; 13: 63.

Hybels CF, Bennett JM, Landerman LR, Liang J, Plassman BL, Wu B. Trajectories of depressive symptoms and oral health outcomes in a community sample of older adults. Int J Geriatr Psychiatry 2016; 31(1): 83–91.

Kiecolt-Glaser JK, Glaser R. Depression and immune function: central pathways to morbidity and mortality. J Psychosom Res 2002; 53(4): 873–6.

Peeters FP, deVries MW, Vissink A. Risks for oral health with the use of antidepressants. Gen Hosp Psychiatry 1998; 20(3): 150–4.

OECD. Health at a Glance: Europe 2014. 2016. [cited 2016 Mar 15]. Available from: http://www.oecd.org/health/health-at-a-glance-europe-23056088.htm

US Public Health Service. Office of the Surgeon General. Oral health in America: A report of the Surgeon General. Rockville MD: US Public Health Service - US Department of Health and Human Services; 2000.

Published
2021/05/11
Section
Original Paper