Stvaralaštvo arhitekte Franje Urbana na području Pomoravlja i Šumadije

Ključne reči: Franja Urban, Jagodina, Aranđelovac, Ćuprija

Sažetak


Franja Urban spada u grupu stranih arhitekata koji su se posle Prvog svetskog rata doselili u Kralјevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, ostvarivši veoma plodnu karijeru. Iako je većinu ostvarenja realizovao u Beogradu, Urban je zahvalјujući dobroj saradnji sa investitorima imao prilike da projektuje i u drugim gradovima i mestima. Do sada je poznato da je stvarao u Loznici, Jagodini, Ćupriji i Aranđelovcu. Jagodina je drugi grad posle Beograda po broju Urbanovih dela i jedini grad u kojem je njegova građevina proglašena za spomenik kulture. Uprkos delimično sačuvanoj projektnoj dokumentaciji za Urbanove relizacije u Jagodini, o njima do sada nije objavlјena detalјnija monografska studija, a kuće u Ćupriji i Aranđelovcu su do sada bile potpuno nepoznate domaćoj istoriografiji. Ovaj rad zato predstavlјa nastavak istraživanja života i stvaralaštva arhitekte Franje Urbana, kako bi se kompletnije sagledao zapostavlјeni i nedovolјno poznat deo njegovog opusa.

Reference

Aleksić, M. 2004. Zanati stare Jagodine. Aranđelovac: Viktor.

Antešević, N. 2021. Arhitektura modernih turističkih objekata Jugoslavije (1930−1985). Doktorska disertacija. Beograd: Univerzitet u Beogradu – Filozofski fakultet.

Zavod za zaštitu spomenika kulture Kragujevac. Zgrada u Ulici Maršala Tita 6 u Svetozarevu. Dostupno na: https://www.kulturnonasledje.com/zgrada-u-ulici-mar%c5%a1ala-tita-broj-6-u-svetozarevu.html (Pristupljeno: 22. 10. 2024.)

Kadijević, A. 2023. Jugoslovenska arhitektura između dva svetska rata (1918−1941): konteksti tumačenja. Beograd: Univerzitet u Beogradu – Filozofski fakultet.

Kadijević, A. 1996. Momir Korunović. Beograd: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture.

Milošević, A. 2018. Portret arhitekte Milana Šlanga od Vase Pomorišca. Smederevski zbornik, 6, 79−90.

Panić, V. 2011. Milan Zloković: afirmacija modernizma. Beograd: Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu.

Popović, I. 1992. O vilama i letnjikovcima u širem reonu Bukovičke banje (I). Geografski godišnjak Srpskog geografskog društva, 28, 43−53.

Popović, I. 1993. O vilama i letnjikovcima u širem reonu Bukovičke banje (II). Geografski godišnjak Srpskog geografskog društva, 29, 69−83.

Pregled nasleđa. 2017. Kragujevac: Zavod za zaštitu spomenika kulture Kragujevac.

Prosen, M. 2023. Ar deko u srpskoj arhitekturi. Beograd: Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, Fakultet primenjenih umetnosti, Univerzitet umetnosti u Beogradu.

Putnik Prica, V. 2020. Arhitektura doma kulture u Loznici (1935−1937) u službi kulturne politike. Saopštenja, 52, 171−182.

Putnik Prica, V. 2021a. Stambena arhitektura Beograda 1918−1941. Beograd: Zavod za zaštitu spomenika kulture, Univerzitet u Beogradu – Filozofski fakultet.

Putnik Prica, V. 2021b. Od akademizma do autorske arhitekture: stvaralaštvo Franje Urbana u Beogradu (1924−1937). Nasleđe, 22, 115−137.

Trajkov, J. 2021. Naš zavičaj: kulturno-istorijsko nasleđe Jagodine od početka 20. veka. Jagodina: Zavičajni muzej Jagodina.

Cvetković, B. 2012. Portret Petra Taušanovića i dekoracija svečane sale Doma Trgovačkog udruženja u Jagodini. Zbornik Narodnog muzeja, 20/2, 561−574.

Cvetković, B. 2023. Urban u urbanizmu?!. Dostupno na: https://jagodina.museum/urban-u-urbanizmu/ (Pristupljeno: 21. 2. 2025.)

Crnković, M. 2015. Znamenite ličnosti stare Jagodine. Jagodina: Narodna biblioteka Radisav Nikčević.

Objavljeno
2025/12/29
Rubrika
Naučni radovi