ПРИЛОГ ПРОУЧАВАЊУ РУСКОГ ФОРМАЛНОГ МЕТОДА: АНАЛИЗА ПРИЧЕ „ПЛОД ЧРЕВА ТВОЈЕГО” ВИДОСАВА СТЕВАНОВИЋА

  • Магда Г. Миликић
Ključne reči: руски формализам, онеобичавање, литерарност, сказ, мотивација, књижевна чињеница, књижевна еволуција, новела, Видосав Стевановић (1942–), Рефуз мртвак

Sažetak


Руска формална школа била је активна између 1915. и 1930. године и представља један од најутицајнијих праваца у теорији књижевности. Намера нам је да у раду прикажемо главне тачке деловања ове школе, као и ревалоризујемо неке од њених постулата. Схватања припадника ове школе која будемо анализирали илустроваћемо примерима из приче „Плод чрева твојего” Видосава Стевановића.

Reference

Ахметагић 2014: Ј. Ахметагић, „Да ли је Шкловски убица душе?”, у: Д. Бошковић (ур.), Ускрснуће књижевности: 100 година руског формализма, Крагујевац, Филолошко-уметнички факултет, стр. 29–38.
Амброђо 1977: I. Ambrođo, Formalizam i avangarda u Rusiji, prevela sa italijanskog Vera Frangeš, pogovor napisao Aleksandar Flaker, Zagreb: Stvarnost.
Бекер 1986: M. Beker, Suvremene književne teorije: ruski formalizam, francuska nova kritika, poststrukturalistička američka kritika, estetika recepcije, marksistička kritika, Zagreb: Liber.
Бужињска, Марковски 2009: A. Bužinjska, M. P. Markovski, Književne teorije XX veka, prevod sa poljskog Ivana Đokić, Beograd: Službeni glasnik.
Бити 2000: V. Biti, Pojmovnik suvremene književne teorije, Zagreb: Matica hrvatska.
Гинтер 1983: H. Ginter, „Marksizam i formalizam”, Vidici: list za književnost i kulturu, broj 8 (1983), str. 157–168.
Долежел 2013: L. Doležel, „Narativne makrostrukture: veza između nemačke i ruske poetike”, u: Poetike Zapada: poglavlja iz istraživačke tradicije, sa engleskog prevela Radmila Popović, Beograd: Službeni glasnik, 2013, str. 145–170.
Долежел 2008: L. Doležel, Heterokosmika: fikcija i mogući svetovi, Beograd: Službeni glasnik.
Ejхенбаум 1970: B. Ejhenbaum, „Iluzija pripovedanja”, u: Poetika ruskog formalizma, priredio Aleksandar Petrov, Beograd: Prosveta, str. 241–244.
Ejхенбаум 1967: Б. Ејхенбаум, „Како је написан Гогољев Шињел?”, Летопис Матице српске, с руског превела Мира Бошков, год. 143, број 500 (новембар 1967), стр. 398–413.
Ејхенбаум 1983а: B. Ejhenbaum, „Ljermontov”, Vidici: list za književnost i kulturu, broj 8 (1983), str. 189–199.
Ejхенбаум 1989: Б. Ејхенбаум, „Новела – као бомба бачена из авиона”, Градина: часопис за књижевност, уметност и друштвена питања, год. 24, бр. 1 (1989), стр. 65–66.
Ejхенбаум 1983б: B. Ejhenbaum, „Oko pitanja ’formalista’: pregled i odgovor”, Vidici: list za književnost i kulturu, broj 8 (1983), str. 47–56.
Ејхенбаум 1996: Б. Ејхенбаум, „О’Хенри и теорија новеле”, Освит: књижевност, уметност, култура, гог. 6. број 17/18 (1996), стр- 7–41.
Јакобсон 1978a: R. Jakobson, „Najnovija ruska poezija”, u: R. Jakobson, Ogledi iz poetike, predgovor napisao Leon Kojen, Beograd: Prosveta, str. 49–57.
Jaкобсон 1978б: R. Jakobson, „Dominanta”, u: R. Jakobson, Ogledi iz poetike, predgovor napisao Leon Kojen, Beograd: Prosveta, str. 120–160.
Јакобсон 1978в: R. Jakobson, „Šta je poezija?”, u: R. Jakobson, Ogledi iz poetike, predgovor napisao Leon Kojen, Beograd: Prosveta, str. 105–119.
Jакобсон, Тињанов 1970: R. Jakobson, J. Tinjanov, „Problemi proučavanja jezika i književnosti”, u: Poetika ruskog formalizma, priredio Aleksandar Petrov, Beograd: Prosveta, str. 354–366.
Медведев 1976: P. Medvedev, Formalni metod u nauci o književnosti: kritički uvod u sociološku poetiku, Beograd: Nolit.
Петров 1970: A. Petrov, predgovor u: Poetika ruskog formalizma, priredio Aleksandar Petrov, Beograd: Prosveta, str. 7–80.
Петров Ного 1969: Р. Петров Ного, „Божји људи у данашњој Србији”, Поља: месечник за уметност и културу, год. 15, број 133/135 (1969), стр. 37.
Радуновић 2014: Д. Радуновић, „Естетска аутономија и друштвена модернизација у Русији у првој трећини двадесетог века: Четири рефлексије о наслеђу руског формализма”, у: Д. Бошковић (ур.), Ускрснуће књижевности: 100 година руског формализма, Крагујевац, Филолошко-уметнички факултет, стр. 21–28.
Рибникар Перишић 1976: V. Ribnikar Perišić, Ruski formalizam i književna istorija, Beograd: Mala edicija ideja.
Сакулин 1983: P. Sakulin, „Iz prve ruke”, Vidici, list za književnost i kulturu, broj 8 (1983), str. 58–63.
Стевановић 1984: V. Stevanović, Refuz mrtak, Beograd – Кragujevac: Beogradski izdavačko-grafički zavod, Srpska književna zadruga, Svetlost.
Тињанов 1970: J. Tinjanov, „Književna činjenica”, u: Poetika ruskog formalizma, priredio Aleksandar Petrov, Beograd: Prosveta, str. 267–286.
Tињанов 1970: J. Tinjanov, „O književnoj evoluciji”, u: Petrov, Aleksandar (priredio), Poetika ruskog formalizma, priredio Aleksandar Petrov, Beograd: Prosveta, str. 287–300.
Томашевски 1972: Б. Томашевски, Теорија књижевности, с руског превела Нана Богдановић, Београд: Српска књижевна задруга.
Томашевски 1983: B. Tomaševski, „Formalni metod: (umesto nekrologa)”, Vidici: list za književnost i kulturu, broj 8 (1983), str. 9–16.
Троцки 1983: L. Trocki, „Formalna škola poezije i marksizam”, Vidici: list za književnost i kulturu, broj 8 (1983), str. 36–46.
Хегел 1961: Г. В. Ф. Хегел, Естетика III, са немачког превео др Никола Поповић, Београд: Култура.
Шкловски 1964: В. Шкловски, „Сиже и стил”, Дело: књижевни месечни часопис, год. 10, бр. 3, књ. 10, стр. 340–351.
Шкловски 1970: V. Šklovski, „Umjetnost kao postupak”, u: Petrov, Aleksandar (priredio), Poetika ruskog formalizma, priredio Aleksandar Petrov, Beograd: Prosveta, str. 81–94.
Objavljeno
2021/10/17
Rubrika
Članci