Uticaj stavova medijskih radnika na etičko izvještavanje o zdravstveno različitim osobama

  • Ognjen Radović Komunikološki koledž u Banjaluci, odsjek komunikologija
DOI: https://doi.org/10.5937/comman12-14251
Ključne reči: Bosnia and Herzegovina||, ||Bosna i Hercegovina, stigma||, ||stigma, disability||, ||invaliditet, medically different persons||, ||zdravstveno različite osobe, TV||, ||televizija, journalism||, ||novinarstvo, media||, ||mediji, ethics||, ||etika,

Sažetak


Način medijske reprezentacije Drugih rezultat je kombinovanja različitih faktora koji direktno ili indirektno utiču na medijske radnike prilikom produkcije medijskog sadržaja o Drugima. Neizostavan i presudan faktor jeste lično predubjeđenje medijskog radnika (stavovi i predrasude). S obzirom na ovu činjenicu to te da je medijsko izvještavanje o zdravstveno različitim osobama (ZRO) stereotipno (okvir žrtve, junaka ili tereta), bilo je neophodno provesti istraživanje u vezi sa trenutnim stepenom stigme prema ZRO kod novinara i urednika. Istraživanje je provedeno u Republici Srpskoj (BiH) među novinarima i urednicima koji rade na četiri vodeće TV stanice u RS (ELTA TV, ATV, BN TV i RTRS). Primjenom metode dubinskog intervjua, 19 novinara i urednika odgovarali su na pitanja koja se tiču: (1) njihovih stavova o ZRO, (2) upoznatosti sa specifičnostima različitih zdravstvenih stanja, (3) njihove interakcije sa ZRO, (4) samoevaluacije rada na izvještavanju o ZRO, (5) samoregulacije i (6) primjene postojećih etičkih kodeksa prilikom izvještavanja o ZRO. Dobijeni rezultati su, između ostalog, ukazali da medijski radnici sliku o ZRO grade prvenstveno na osnovu postojećih društvenih stereotipa i medijskih okvira kao i da posjeduju samo elementarno znanje o zdravstvenim različitostima. Novinari i urednici, iako samokritični, nastojali su da budu društveno korektni, imali su ambivalentan stav kad je riječ o uokvirivanju ZRO te su smatrali da samoregulacija ne smije da se koristi prilikom izvještavanja o Drugima. U zaključku, jasno je da medijski radnici koriste kombinaciju ličnih stavova o etičnosti izvještavanja o ZRO i pravilima novinarskog diskursa, a ne etička načela i kodekse o izvještavanju o Drugima.

Reference

Cross, S. (1999). Mediating Madness: Mental Illness and Public Discourse in Current Affairs Television. Doktorska teza.

Dej, A. L. (2004). Etika u medijima - primeri i kontroverze. Beograd: Medija centar.

Frey, R. F. & Cissna, N. K. (2009). Routledge Handbook of Applied Communication Research. New York: Routledge.

Halilović, M. & Džihana, A. (2012). Medijsko pravo u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Sarajevo Internews u Bosni i Hercegovini.

Harper, S. (2009). Madness, Power and the Media Class, Gender and Race in Popular Representations of Mental Distress. New York: Palmgrave MacMillan.

Jaeger, T. P. & Bowman, A. C. (2005). Understanding Disability: Inclusion, Access, Diversity, and Civil Rights. London: Praeger.

Kušljugić, B. & Prohić, I. (2008). Socijalno isključeni u BiH danas, a sutra. Tuzla - Banja Luka: Biro za ljudska prava - Helsinški parlament građana Banja Luka.

Mack, N., Woodsong, C., MacQueen, M. K., Guest, G. & Namey, E. (2005). Qualitative Research Methods: A Data Collector's Field Guide. Research Triangle Park: Family Health International.

Milošević, M. (2003). Novinarstvo i etika. Beograd: Media Centar.

Minoa, Ž. (2008). Istorija samoubistva. Novi Sad: Mediterran.

Murray, S. (2008). Representing Autism: Culture, Narrative, Fascination. Liverpool: Liverpool University Press.

Nikolić, M. (2004). Etika radio talasa. Zbornik radova Fakulteta dramskih umetnosti, 8/9: 311-330.

Osteen, M. (2007). Autism and Representation. New York: Routledge.

Patterson, P. & Wilkins, L. (2014). Media Ethics – Issues and Cases (8th edition). New York: McGraw-Hill.

Schiappa, E. (2008). Beyond Representational Correctness: Rethinking Criticism of Popular Media. New York: State University of New York Press.

SHIA (2012). Kodeks o načinu predstavljanja osoba s invaliditetom u medijima. Sarajevo: SHIA.

Snyder, L. S. & Mitchell, T. D. (1997). The Body and Pyhisical Difference: Discourses of Disability. Ann Arbor: The University of Michigan Press.

Snyder, L. S. & Mitchell, T. D. (2006). Cultural Locations of Disability. Chicago: University of Chicago Press.

Terzić, Z. & Dragčo, I. (2011). O diskriminaciji – priručnik za novinarke i novinare. Sarajevo: Fondacija Mediacentar Sarajevo.

Vacić, Z. (2004). Etika javne reči u medijima i politici. Beograd: Centar za liberalno-demokratske studije.

Tasevska, D. (2012). The Role of the Media in Decreasing the Stigma at the People with Mental Illnesses. In Valić-Nedeljković, D. (ed.), Media Discourse of Poverty and Social Exclusion (pp. 171-180). Novi Sad: Filozofski fakultet u Novom Sadu.

Vučina, I., Musa, S., Dizdarević-Maksumić, A., Niškanović, J., Popović, T. & Lakić, B. (2012). Istraživanje stavova javnosti prema osobama sa mentalnim poremećajima (BiH). Sarajevo - Banjaluka: Swiss Agency for Development and Cooperation SDC.

Williams, K. (2003). Understanding Media Theory. New York: Arnold Publishers.

Objavljeno
2017/12/17
Broj časopisa
Vol. 12 Br. 40 (2017)
Rubrika
Originalni naučni članak

Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim člancima, a izdavaču daju neekskluzivno pravo da članak objavi, da u slučaju daljeg korišćenja članka bude naveden kao njegov prvi izdavač, kao i da distribuira članak u svim oblicima i medijima.

Licenciranje

Objavljeni članci distribuiraju se u skladu sa licencom Creative Commons Autorstvo - Deliti pod istim uslovima 4.0 International (CC BY-SA). Dopušteno je da se delo kopira i distribuira u svim medijima i formatima, da se prerađuje, menja i nadograđuje u bilo koje svrhe, uključujući i komercijalne, pod uslovom da se na pravilan način citiraju njegovi prvobitni autori, postavi link ka originalnoj licenci, naznači da li je delo izmenjeno i da se novo delo objavi pod istom licencom kao i originalno.

Korisnici su pri tome dužni da navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija), kao i njegovu DOI oznaku. U slučaju objavljivanja u elektronskoj formi takođe su dužni da postave HTML link, kako sa originalnim člankom objavljenim u časopisu CM: Communication and Media, tako i sa korišćenom licencom.

Autori mogu da stupaju u zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad prvobitno objavljen u ovom časopisu.

Politika samoarhiviranja

Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.

Autori su obavezni da pritom navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija) i postave link, kako na DOI oznaku tog članka, tako i na korišćenu licencu.Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.

Odricanje od odgovornosti

Stavovi izneti u objavljenim radovima ne izražavaju stavove urednika i članova redakcije časopisa. Autori preuzimaju pravnu i moralnu odgovornost za ideje iznete u svojim radovima. Izdavač neće snositi nikakvu odgovornost u slučaju ispostavljanja bilo kakvih zahteva za naknadu štete.