Odnos mladih prema korištenju informaciono-komunikacionih tehnologija u slobodno vrijeme
Sažetak
Predmet ovog rada je empirijsko istraživanje načina na koji informaciono-komunikacione tehnologije utiču na slobodno vrijeme srednjoškolaca u Republici Srpskoj. Kroz razgovor sa ispitanicima u fokus grupama nastojalo se odgovoriti na osnovna istraživačka pitanja: Kako se u novom životnom stilu tumači postojanje slobodnog vremena i shvatanje mladih o njemu? Da li mladi kontrolišu virtuelni svijet ili on kontroliše njih? Zašto „digitalne generacije“, koje u postmoderni čine posebnu potkulturu, pribjegavaju socijalnim interakcijama putem onlajn društvenih mreža? Na koji način nove informaciono-komunikacione tehnologije utiču na slobodno vrijeme mladih? Da li su i koje karakteristike informaciono-komunikacionih tehnologija privukle mlađe korisnike i uvećale svoj udio u njihovom slobodnom vremenu? Istraživanje je bilo usmjereno ka tome da ustanovi da li informaciono-komunikacione tehnologije mladima pružaju ono što oni očekuju od njih kada je riječ o korištenju u slobodnom vremenu, prije svega, šta za njih znači slobodno vrijeme i kako ga provode – prema njihovom mišljenju svrsishodno ili manje svrsishodno. Ustanovljeno je da mladi iskazuju podvojena osjećanja prema digitalnim tehnologijama. Iako nerijetko imaju negativan stav, posebno prema društvenim mrežama, opšta tendencija je da masovno koriste iste te društvene mreže, i to često iz razloga koji nemaju viši cilj. Srednjoškolci u Republici Srpskoj uglavnom ne vide informaciono-komunikacione tehnologije kao sredstvo da dođu do nekog drugog cilja, nego kao način da se „potroši“ slobodno vrijeme. Opšti zaključak rada glasi da mladi u suštini ne raspolažu sa svojim slobodnim vremenom nego ga „poklanjaju“ digitalnim tehnologijama.
Reference
Alter, A. (2017). Irresistible: The Rise of Addictive Technology and the Business of Keeping Us Hooked. New York: Penguin Press.
Aristotel (1988). Politika. Zagreb: Globus.
Bandura, A. (2009). Social Cognitive Theory of Mass Communication. In J. Bryant & M. B. Oliver (eds.), Media Effects: Advances in Theory and Research, Third Edition (pp. 94–124). New York and London: Routledge.
Bench, S. W., & Lench, H. C. (2013). On the Function of Boredom. Behavioral Sciences, 2013, 3: 459–472.
Brigs, A., & Berk, P. (2006). Društvena istorija medija: Od Gutenberga do Interneta. Beograd: Clio.
Brown, C., & Czerniewicz, L. (2010). Debunking the ‘Digital Native’: Beyond Digital Apartheid, towards Digital Democracy. Journal of Computer Assisted Learning, 26(5), 357–369.
Carr, N. (2010). The Shallows: What the Internet Is Doing to Our Brains. New York, London: W. W. Norton & Company.
Castells, M. (2000). Informacijsko doba: ekonomija, društvo i kultura. Svezak 1: Uspon umreženog društva. Zagreb: Golden marketing.
Džajls, D. (2011). Psihologija medija. Beograd: Clio.
Đorđević, A., Kostić, P., & Milojević, A. (2011). Psihološki profil internet zavisnika. Teme, 35(4), 1641–1656.
Elster, J. (2014). Kako objasniti društveno ponašanje: Još matica i šrafova za društvene nauke. Beograd: Službeni glasnik.
Fischer, H. (2006). Digital Shock: Confronting the New Reality. Montreal, London: McGill-Queen's University Press.
Ilišin, V., Bouillet, D., Gvozdanović, A., & Potočnik, D. (2013). Mladi u vremenu krize: Prvo istraživanje IDIZ-a i Zaklade Friedrich Ebert o mladima. Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Friedrich Ebert Stiftung.
Jung, K. G. (1978). Psihološki tipovi. Odabrana dela K. G. Junga I-V. Novi Sad: Matica Srpska.
Kuljić, T. (2009). Sociologija generacije. Beograd: Čigoja štampa.
Kuzmanović, B., & Petrović, N. (2008). Vrednosni ciljevi kao činioci političkih stavova i mnenja mladih. Sociologija, L(2), 153–174.
Milošević Đorđević, J. (2009). Korišćenje medija u Srbiji: osnovni trendovi. Politička revija, 19(1), 225–236.
Prensky, M. (2001). Digital Natives, Digital Immigrant. On the Horizon, 9(5). Posjećeno 8. 7. 2014. URL: http://www.marcprensky.com/writing/Prensky%20-%20Digital%20Natives,%20Digital%20Immigrants%20-%20Part1.pdf.
Radok, E. (2015). Mladi i mediji. Beograd: Clio.
Rot, N. (2010). Osnovi socijalne psihologije. Beograd: Zavod za udžbenike.
Subašić, B., & Opačić, B. (2013). Vrednosti i kulturni aktivizam maturanata Srbije. Beograd: Zavod za proučavanje kulturnog razvitka.
Terkl, Š. (2011). Sami zajedno. Beograd: Clio.
Tokvil, A. (1990). O demokratiji u Americi. Sremski Karlovci: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića.
Tokvil, A. (1994). Stari režim i revolucija. Sremski Karlovci: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića.
Vilig, K. (2016). Kvalitativna istraživanja u psihologiji. Beograd: Clio.
Vujaklija, M. (1996). Leksikon stranih reči i izraza. Beograd: Prosveta.
Wellman, B., Hogan, B., Berg, K., Boase, J., Carrasco, J.A., Cˆot´e, R., Kayahara, J., Kennedy T.L.M., & Tran, P. (2006). Connected Lives: The Project. In P. Purcell (ed.), Networked Neighbourhoods: The Connected Community in Context (pp. 161–216). London: Springer.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim člancima, a izdavaču daju neekskluzivno pravo da članak objavi, da u slučaju daljeg korišćenja članka bude naveden kao njegov prvi izdavač, kao i da distribuira članak u svim oblicima i medijima.
Licenciranje
Objavljeni članci distribuiraju se u skladu sa licencom Creative Commons Autorstvo - Deliti pod istim uslovima 4.0 International (CC BY-SA). Dopušteno je da se delo kopira i distribuira u svim medijima i formatima, da se prerađuje, menja i nadograđuje u bilo koje svrhe, uključujući i komercijalne, pod uslovom da se na pravilan način citiraju njegovi prvobitni autori, postavi link ka originalnoj licenci, naznači da li je delo izmenjeno i da se novo delo objavi pod istom licencom kao i originalno.
Korisnici su pri tome dužni da navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija), kao i njegovu DOI oznaku. U slučaju objavljivanja u elektronskoj formi takođe su dužni da postave HTML link, kako sa originalnim člankom objavljenim u časopisu CM: Communication and Media, tako i sa korišćenom licencom.
Autori mogu da stupaju u zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad prvobitno objavljen u ovom časopisu.
Politika samoarhiviranja
Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Autori su obavezni da pritom navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija) i postave link, kako na DOI oznaku tog članka, tako i na korišćenu licencu.Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Odricanje od odgovornosti
Stavovi izneti u objavljenim radovima ne izražavaju stavove urednika i članova redakcije časopisa. Autori preuzimaju pravnu i moralnu odgovornost za ideje iznete u svojim radovima. Izdavač neće snositi nikakvu odgovornost u slučaju ispostavljanja bilo kakvih zahteva za naknadu štete.