Diskurs o nasilju prema ženama u srpskim onlajn medijima: dominantne komunikacijske strategije

  • Irina Milutinović Institut za evropske studije
  • Jovica Pavlović Institut za evropske studije
Ključne reči: discourse||, ||diskurs, Violence Against Women||, ||nasilje prema ženama, online media||, ||onlajn mediji, Twitter||, ||Tviter, Serbia||, ||Srbija,

Sažetak


Cilj ovog istraživanja je da identifikuje dominantne komunikacijske strategije koje se koriste u onlajn medijskom oblikovanju teme nasilja prema ženama u Srbiji. U prvom delu istraživanja sistematizovane su glavne odlike medijskog izveštavanja o nasilju prema ženama u proteklih pet godina, pregledom relevantne literature. U drugom delu rada predstavljeni su rezultati emprijskog istraživanja na uzorku koji pokriva prva dva meseca 2019. godine i obuhvata: (1) medijske priloge objavljene u onlajn izdanjima dnevnih novina (Politika, Danas, Večernje novosti, Blic, Kurir, Informer), (2) ekstramedijske tekstove odnosno komentare čitalaca i (3) objave i komentare na društvenoj mreži Tviter koji su povezani s ovim člancima. Primenjene su metode: kvantitativna analiza sadržaja, kvalitativna analiza sadržaja i jezička analiza teksta (jedan nivo kritičke analize diskursa). Proverena je istraživačka hipoteza da se razlikuju diskursni obrasci nasilja prema ženama u tekstovima tradicionalnih medija objavljenim onlajn i onim koji se konstituišu i distribuiraju izvan klasične uređivačke matrice – na društvenim mrežama. Uži fokus istraživanja je verbalno nasilje, i u tom kontekstu je pokazano, na temelju istraživanja dva meseca objava na Tviteru, kako fenomen otvorenih mreža komunikacije koje promovišu slobodu govora korelira sa mizoginim diskursom. Identifikovane su komunikacijske strategije: promocije i legitimizacije mizoginije kao javnog govora; tzv. botovske invazije; osude mizoginije kao javnog govora; Ad hominem, i političke instrumentalizacije medijske teme nasilja prema ženama.


Biografije autora

Irina Milutinović, Institut za evropske studije
Naučni saradnik
Jovica Pavlović, Institut za evropske studije
Istraživač pripravnik

Reference

Austin, J. (1962). How to Do Things with Words, London: Oxford University Press.

Coleman, R., McCombs, M., Shaw, D., & D. Weaver (2009). Agenda setting. In K. Wahl-Jorgensen & T. Hanitzsch (eds.), The Handbook of Journalism Studies (pp. 147–160). New York: Routledge.

Dahlberg, L. (1988). Cyberspace and the Public Sphere: Exploring the Democratic Potential of the Net. Convergence: The International Journal of Research into New Media Technologies, 22(2): 147–62.

Deacon, D., Murdock, G., Pickering, M., & Golding, P. (2010). Researching Communications: A Practical Guide to Methods in Media and Cultural Analysis. London: Bloomsbury Academic.

Deibert, R., & Rohozinski, R. (2010). Liberation vs. Control in Cyberspace. Journal of Democracy, 21(4): 43–57.

Fairclough, N. (1992). Discourse and Social Change. Cambridge: Polity Press.

Fairclough, N. (1995). Media Discourse. London: Arnold.

Hsieh, H., & Shannon, S.E. (2005). Three approaches to qualitative content analysis. Qual Health Res, 15(9), 1277–1288.

Kunczik, M. & Zipfel, A. (2006). Uvod u znanost o medijima i komunikologiju. Zagreb: Zaklada Friedrich Ebert.

Mršević, Z. (2015). Mediji u Srbiji 2014. o rodno zasnovanom nasilju: Između stereotipa i zabave. Beograd: Program UN za razvoj.

OSCE (2019). OSCE Survey on the Well-being and Safety of Women. Posećeno 12.3.2019. URL: https://www.osce.org/projects/survey-on-the-well-being-and-safety-of-women.

Papacharissi, Z. (2002). The virtual sphere: The internet as a public sphere. New Media and Society, 4(1): 9–27.

Pavlović, J. (2017). Digitalizacija javne sfere u Srbiji: Online pritisci izvršne vlasti na ombudsmana i reakcija opoziciono opredeljene Tviter zajednice. Političke perspektive, 7(3), 51–74.

Pearce, K., & Kendzior, S. (2010). Networked Authoritarianism and Social Media in Azerbaijan. Journal of Communication, 62(2), 283–98.

Savet Evrope (2011). Konvencija o sprečavanju i borbi protiv nasilja prema ženama i nasilja u porodici, Istanbul, 11.5.2011. Posećeno 26.3.2019. URL: https://iskljucinasilje.rs/wp-content/uploads/2016/09/Savet_evrope_konvencija_o_sprecavanju_i_borbi_protiv_nasilja_nad_zenama_i_nasilja_u_porodici_cir.pdf.

Searle, J. (1976). The Classification of Illocutionary Acts. Language in Society, 5(1), 1–23.

Serl, Dž. (1991). Govorni činovi. Ogledi iz filozofije jezika. Beograd: Nolit

Simić, I. (2014). Diskursi o porodičnom nasilju i narativi žena žrtava partnerskog nasilja, doktorska disertacija. Beograd: Filozofski fakultet

Stojšin, S. (2014): Kvalitativna i/ili kvantitativna analiza sadržaja – specifičnosti primene. Godišnjak Filozofskog fakulteta u NovomSadu, 39(1), 193–210.

Thu Nguyen, D., & Jon, A. (2001). Dolazak kiberprostor vremena i kraj političkog poretka. U R. Shields (еd.), Kulture Interneta (pp. 147–184). Zagreb: Naklada Jesenski i Turk / Hrvatsko sociološko društvo.

Van Dijk, T. (1988). News as Discourse. Hillsdale, NJ: Lawrence Erlbaum.

Van Dijk, T. (2006). Discourse and Manipulation. Discourse & Society, 17(2), 359–383.

Van Dijk, T. (2008). Discourse and Power. Houndmills: Palgrave Macmillan.

Višnjić, J. (2016). Rodna analiza teksta u online štampanim medijima u Srbiji, doktorska disertacija. Novi Sad: Univerzitet u Novom Sadu – ACIMSI.

Walid, A.-S. (2019). Mecodify: A tool for big data analysis & visualization with Twitter as a case study. Posećeno 15.3.2019. URL: https://mecodify.org/mecodify-whitepaper.pdf.

Objavljeno
2019/11/10
Rubrika
Originalni naučni članak