Diskurs o nasilju prema ženama u srpskim onlajn medijima: dominantne komunikacijske strategije
Sažetak
Cilj ovog istraživanja je da identifikuje dominantne komunikacijske strategije koje se koriste u onlajn medijskom oblikovanju teme nasilja prema ženama u Srbiji. U prvom delu istraživanja sistematizovane su glavne odlike medijskog izveštavanja o nasilju prema ženama u proteklih pet godina, pregledom relevantne literature. U drugom delu rada predstavljeni su rezultati emprijskog istraživanja na uzorku koji pokriva prva dva meseca 2019. godine i obuhvata: (1) medijske priloge objavljene u onlajn izdanjima dnevnih novina (Politika, Danas, Večernje novosti, Blic, Kurir, Informer), (2) ekstramedijske tekstove odnosno komentare čitalaca i (3) objave i komentare na društvenoj mreži Tviter koji su povezani s ovim člancima. Primenjene su metode: kvantitativna analiza sadržaja, kvalitativna analiza sadržaja i jezička analiza teksta (jedan nivo kritičke analize diskursa). Proverena je istraživačka hipoteza da se razlikuju diskursni obrasci nasilja prema ženama u tekstovima tradicionalnih medija objavljenim onlajn i onim koji se konstituišu i distribuiraju izvan klasične uređivačke matrice – na društvenim mrežama. Uži fokus istraživanja je verbalno nasilje, i u tom kontekstu je pokazano, na temelju istraživanja dva meseca objava na Tviteru, kako fenomen otvorenih mreža komunikacije koje promovišu slobodu govora korelira sa mizoginim diskursom. Identifikovane su komunikacijske strategije: promocije i legitimizacije mizoginije kao javnog govora; tzv. botovske invazije; osude mizoginije kao javnog govora; Ad hominem, i političke instrumentalizacije medijske teme nasilja prema ženama.
Reference
Austin, J. (1962). How to Do Things with Words, London: Oxford University Press.
Coleman, R., McCombs, M., Shaw, D., & D. Weaver (2009). Agenda setting. In K. Wahl-Jorgensen & T. Hanitzsch (eds.), The Handbook of Journalism Studies (pp. 147–160). New York: Routledge.
Dahlberg, L. (1988). Cyberspace and the Public Sphere: Exploring the Democratic Potential of the Net. Convergence: The International Journal of Research into New Media Technologies, 22(2): 147–62.
Deacon, D., Murdock, G., Pickering, M., & Golding, P. (2010). Researching Communications: A Practical Guide to Methods in Media and Cultural Analysis. London: Bloomsbury Academic.
Deibert, R., & Rohozinski, R. (2010). Liberation vs. Control in Cyberspace. Journal of Democracy, 21(4): 43–57.
Fairclough, N. (1992). Discourse and Social Change. Cambridge: Polity Press.
Fairclough, N. (1995). Media Discourse. London: Arnold.
Hsieh, H., & Shannon, S.E. (2005). Three approaches to qualitative content analysis. Qual Health Res, 15(9), 1277–1288.
Kunczik, M. & Zipfel, A. (2006). Uvod u znanost o medijima i komunikologiju. Zagreb: Zaklada Friedrich Ebert.
Mršević, Z. (2015). Mediji u Srbiji 2014. o rodno zasnovanom nasilju: Između stereotipa i zabave. Beograd: Program UN za razvoj.
OSCE (2019). OSCE Survey on the Well-being and Safety of Women. Posećeno 12.3.2019. URL: https://www.osce.org/projects/survey-on-the-well-being-and-safety-of-women.
Papacharissi, Z. (2002). The virtual sphere: The internet as a public sphere. New Media and Society, 4(1): 9–27.
Pavlović, J. (2017). Digitalizacija javne sfere u Srbiji: Online pritisci izvršne vlasti na ombudsmana i reakcija opoziciono opredeljene Tviter zajednice. Političke perspektive, 7(3), 51–74.
Pearce, K., & Kendzior, S. (2010). Networked Authoritarianism and Social Media in Azerbaijan. Journal of Communication, 62(2), 283–98.
Savet Evrope (2011). Konvencija o sprečavanju i borbi protiv nasilja prema ženama i nasilja u porodici, Istanbul, 11.5.2011. Posećeno 26.3.2019. URL: https://iskljucinasilje.rs/wp-content/uploads/2016/09/Savet_evrope_konvencija_o_sprecavanju_i_borbi_protiv_nasilja_nad_zenama_i_nasilja_u_porodici_cir.pdf.
Searle, J. (1976). The Classification of Illocutionary Acts. Language in Society, 5(1), 1–23.
Serl, Dž. (1991). Govorni činovi. Ogledi iz filozofije jezika. Beograd: Nolit
Simić, I. (2014). Diskursi o porodičnom nasilju i narativi žena žrtava partnerskog nasilja, doktorska disertacija. Beograd: Filozofski fakultet
Stojšin, S. (2014): Kvalitativna i/ili kvantitativna analiza sadržaja – specifičnosti primene. Godišnjak Filozofskog fakulteta u NovomSadu, 39(1), 193–210.
Thu Nguyen, D., & Jon, A. (2001). Dolazak kiberprostor vremena i kraj političkog poretka. U R. Shields (еd.), Kulture Interneta (pp. 147–184). Zagreb: Naklada Jesenski i Turk / Hrvatsko sociološko društvo.
Van Dijk, T. (1988). News as Discourse. Hillsdale, NJ: Lawrence Erlbaum.
Van Dijk, T. (2006). Discourse and Manipulation. Discourse & Society, 17(2), 359–383.
Van Dijk, T. (2008). Discourse and Power. Houndmills: Palgrave Macmillan.
Višnjić, J. (2016). Rodna analiza teksta u online štampanim medijima u Srbiji, doktorska disertacija. Novi Sad: Univerzitet u Novom Sadu – ACIMSI.
Walid, A.-S. (2019). Mecodify: A tool for big data analysis & visualization with Twitter as a case study. Posećeno 15.3.2019. URL: https://mecodify.org/mecodify-whitepaper.pdf.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim člancima, a izdavaču daju neekskluzivno pravo da članak objavi, da u slučaju daljeg korišćenja članka bude naveden kao njegov prvi izdavač, kao i da distribuira članak u svim oblicima i medijima.
Licenciranje
Objavljeni članci distribuiraju se u skladu sa licencom Creative Commons Autorstvo - Deliti pod istim uslovima 4.0 International (CC BY-SA). Dopušteno je da se delo kopira i distribuira u svim medijima i formatima, da se prerađuje, menja i nadograđuje u bilo koje svrhe, uključujući i komercijalne, pod uslovom da se na pravilan način citiraju njegovi prvobitni autori, postavi link ka originalnoj licenci, naznači da li je delo izmenjeno i da se novo delo objavi pod istom licencom kao i originalno.
Korisnici su pri tome dužni da navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija), kao i njegovu DOI oznaku. U slučaju objavljivanja u elektronskoj formi takođe su dužni da postave HTML link, kako sa originalnim člankom objavljenim u časopisu CM: Communication and Media, tako i sa korišćenom licencom.
Autori mogu da stupaju u zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad prvobitno objavljen u ovom časopisu.
Politika samoarhiviranja
Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Autori su obavezni da pritom navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija) i postave link, kako na DOI oznaku tog članka, tako i na korišćenu licencu.Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Odricanje od odgovornosti
Stavovi izneti u objavljenim radovima ne izražavaju stavove urednika i članova redakcije časopisa. Autori preuzimaju pravnu i moralnu odgovornost za ideje iznete u svojim radovima. Izdavač neće snositi nikakvu odgovornost u slučaju ispostavljanja bilo kakvih zahteva za naknadu štete.