The Redefinisanje pojma medijska pismenost u vreme vladavine keptoloških alata
Sažetak
Brojne definicije pojma medijska pismenost ciljaju na različite oblasti same pismenosti u medijskom prostoru, od njenog osnovnog pojma, tj. sposobnosti pojedinca da kreira medijski sadržaj i da ga razume, pa do metajezika samih medija i kritičkog promišljanja njihovog sadržaja. Današnja demokratska društva su izgubila svest o značaju pojmova kao što su „manipulacija“ ili „propaganda“, ovi termini danas zvuče arhaično i kao da nisu ni u kakvom srodstvu sa današnjim vremenom, vezujemo ih za istorijske dogadjaje i mišljenja smo da su iščezli, ali su u suštini izmenili svoje oblike. Uljuljkani u svojoj stereo realnosti, oslanjajući se na zaštitu koju pružaju demokratske procedure, živimo u nerealnom svetu koji je daleko od naše stvarnosti, a naša stvarnost je sušti kapitalizam koji ne bira sredstva kada je u pitanju borba za profitom. Manipulacija i propaganda su dobili sasvim novi oblik i novo sredstvo koje koristi kompjuterske programe kao tehnologiju za ubedjivanje, te da li je izbor korisnika njegov, uslovljen medijskom porukom ili je korisnik psihološki promenjen da bi njegov odgovor bio onakav kako je to kompjuterski softver želeo? Razumevanje značaja o interaktivnim tehnologijama i o njihovom uticaju na promenu mišljenja, stavova i vrednosti kod auditorijuma, kao i njihovom uticaju na promenu ponašanja i pouzdanost u predvidjanju istog, je u današnje vreme značajnije nego samo promišljanje definicije medijske pismenosti. Oblast keptologije, korišćenja tehnologije za ubedjivanje, koristi postojeća znanja iz socijalne psihologije, studija komunikacija, marketinga i ostalih oblasti, a udruženo sa razvijanjem novih kompjuterskih softvera u cilju izazivanja predvidjanih odgovora korisnika. Ukoliko kažemo manipulacija korisnika kompjuterskim programima, opet nećemo dati detaljan opis ovakvog instruisanja korisnika, zato što je manipulacija zavodjenje i davanje odredjenih dezinformacija, uticanje na činjenice, dok keptologija to radi na mnogo višem nivou, uticanjem na ljudske instinkte i ono nesvesno u čoveku, te ciljano izaziva već predložene odgovore korisnika. Keptologija definiše one kompjuterske programe čija je intencija da u sebi sadrže algoritme koji će na osnovu podataka iz drugih disciplina kao što su socijalna psihologija i marketing biti inkorporirani u iste, te da će namera ubedjivanja biti deo samog tog proizvoda. Keptologija se fokusira na promeni ponašanja ili stava usled interakcije kompjutera i čoveka, a ne posredstvom kompjuterski medijatizovane komunikacije. Bihejvoralne tehnike koje se koriste su danas konvertovane u algoritme koji sa velikom preciznošću predvidjaju ishode delanja korisnika, kreiraju potrebe korisnika i zarobljavaju ga u čarobnom krugu kojim vladaju. Neophodnost redefinisanja pojma medijska pismenost je od izuzetnog značaja u današnje vreme, podizanje svesti o značaju keptologije i inkorporiranju iste u medijsku pismenost, kao i istraživanja u domenu praktične primene keptoloških alata danas, zahteva neophodnost nastavljanja istraživanja u ovoj novoj naučnoj disciplini.
Reference
Altbach (2006): Philip Altbach, The dilemmas of ranking, International Higher Education, 42.
Altiser (2009): Luj Altiser, Ideologija i državni ideološki aparati (Beleške za istraživanje), Karpos.
Bass, Riggio (2006): Bernard M. Bass, Ronald E. Riggio, Transformational Leadership (second edition), Mahwah, NJ: Erlbaum. Bernays (1928): Edward Bernays, Propaganda, http://wikispooks.com/w/images/1/1f/Propaganda.pdf, posećeno 10. 12. 2012.
Berdichevsky Daniel, Neuenschwander Erik, Toward an Ethnics of Persuasive Technology, COMMUNICATIONS OF THE ACM Vol. 42, No. 5 May 1999.
Bostrom, N., “The Transhumanist FAQ”, Faculty of Philosophy Oxford University, Published by the World Transhumanist Association, Version 2.1., 2003.
Breton (2000): Filip Breton, Izmanipulisana reč, Beograd: Clio.
Bubonjić (2010): Mladen Bubonjić, Sajber svetska alegorijska paradigma nove civilizacije, u: Časopis za upravljanje komuniciranjem, broj 17, godina V, Beograd: Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu.
Callaghan, McPhail, Yau (1995): M. Callaghan, J. McPhail, O. H. M. Yau, Dimensions of a relationship marketing orientation: an empirical exposition, Proceedings of the Seventh Biannual World Marketing Congress, Vol. VII‒II, Melbourne.
Callahan (2006): Ewa Callahan, Cultural Similarities and Differences in the Design of University Web Sites, Journal of Computer-Mediated Communication, doi:10.1111/j.1468-2958.2006.00012.x.
Fogg, Brian J. Persuasive technology: Using computers to change what we think and do. San Francisco: Kaufmann, 2003.
Fogg, B.J. (2002) Persuasive Technology: Using Computers to Change What We Think and Do. Ubiquity, 2002, 2. http://dx.doi.org/10.1145/764008.763957.
Fogg, B.J., (1999), Persuasive Technologies. Communications of the ACM, Volume 42, Issue 5.
Gone (1998): Žak Gone, Obrazovanje i mediji, Beograd: Clio.
Habermas (1987): Jürgen Habermas, The Idea of the University: Learning Processes, preveo John R. Blazek, New German Critique, sv. 41, Special Issue on the Critiques of the Enlightenment (Spring–Summer 1987), Ithaca, New York: Cornell University.
Hartli (2007): Džon Hartli (prir.), Kreativne industrije, Beograd: Clio.
Illouz (2007): Eva Illouz, Cold Intimacies, The Making of Emotional Capitalism, Oxford and Malden, MA: Polity Press.
Jaspers (2003): Karl Jaspers, Ideja univerziteta, Beograd: Plato.
Jaspers (1987): Karl Jaspers, Filozofska autobiografija, Novi Sad: Bratstvo i jedinstvo.
Jevtović (2003): Zoran Jevtović, Javno mnenje i politika, Beograd: Mas media.
King Phillip, Terster Jason (1999), The Landscape of Persuasive Technologies, Communications of the ACM, Volume 42, Issue 5, p.38.
Journal of Media Literacy Education. The official publication of the National Association for Media Literacy Educaton (NAMLE).
Le Bon (1989): Gustave le Bon, Psihologija gomila, Zagreb: Globus.
Livingstone, Sonia (2004) What is media literacy? Intermedia, 32 (3).
Malik, Sajjad (2008) Media Literacy and Its Importance, published by Society for Alternative Media and Research with coopration of Friedrich Ebert Stiftung (FES) and printed by Manzil Printers Posh Arcade, G-9 Markaz, Islamabad.
Manovich (2001): Lev Manovich, The Language of New Media, Massachusetts:MIT.
Matulić, Т., Metamorfoze kulture, Tertium mullenium, ISBN 9789-5324-1161-14, CIP 86343, Zagreb, 2009.
Martens, H. (2010). Evaluating media literacy education: Concepts, theories, and future directions. Journal of Media Literacy Education, 2(1).
Potter, W. J. (2022). Analysis of definitions of media literacy. Journal of Media Literacy Education, 14(2).
Potter, J. (2022). Analysis of definitions of media literacy. Journal of Media Literacy Education Pre-Prints. Retrieved from https://digitalcommons.uri.edu/jmle-preprints/41.
Predavec, D., Kaptologija inteligentnih sustava, Thesis nr. E697, Zagreb University of Applied Sciences, Polytechnic specialist graduate studies - Electrical Engineering department, Intelligent Systems course, mentor: Ph.D. Zdenko Balaž, mag.ing.el., Zagreb, March, 2017.
Radojković Miroljub, Digitalni mediji u Srbiji – Koristi i opasnosti, Politeia, 2017, god. 7, br.13.
Rosenbaum, J. E., Beentjes, J. W. J., & Konig, R. P. (2008). Mapping media literacy key concepts and future directions. Annals of the International Communication Association, 32(1).
Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima –https://www.poverenik.rs/images/stories/
dokumentacija-nova/medjunarodnadokumenta/UJEDINJENENACIJE/Univerzalnadeklaracijacir
.pdf.
Vuksanović Divna, ESTETSKO I STVARNO:MEDIJI–UMETNOST–ŽIVOT, Zbornik radova FDU br. 37, Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu, ISSN 1450–5681, Beograd, 2020.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim člancima, a izdavaču daju neekskluzivno pravo da članak objavi, da u slučaju daljeg korišćenja članka bude naveden kao njegov prvi izdavač, kao i da distribuira članak u svim oblicima i medijima.
Licenciranje
Objavljeni članci distribuiraju se u skladu sa licencom Creative Commons Autorstvo - Deliti pod istim uslovima 4.0 International (CC BY-SA). Dopušteno je da se delo kopira i distribuira u svim medijima i formatima, da se prerađuje, menja i nadograđuje u bilo koje svrhe, uključujući i komercijalne, pod uslovom da se na pravilan način citiraju njegovi prvobitni autori, postavi link ka originalnoj licenci, naznači da li je delo izmenjeno i da se novo delo objavi pod istom licencom kao i originalno.
Korisnici su pri tome dužni da navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija), kao i njegovu DOI oznaku. U slučaju objavljivanja u elektronskoj formi takođe su dužni da postave HTML link, kako sa originalnim člankom objavljenim u časopisu CM: Communication and Media, tako i sa korišćenom licencom.
Autori mogu da stupaju u zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad prvobitno objavljen u ovom časopisu.
Politika samoarhiviranja
Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Autori su obavezni da pritom navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija) i postave link, kako na DOI oznaku tog članka, tako i na korišćenu licencu.Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Odricanje od odgovornosti
Stavovi izneti u objavljenim radovima ne izražavaju stavove urednika i članova redakcije časopisa. Autori preuzimaju pravnu i moralnu odgovornost za ideje iznete u svojim radovima. Izdavač neće snositi nikakvu odgovornost u slučaju ispostavljanja bilo kakvih zahteva za naknadu štete.