Cardiorespiratory fitness mediates cortisol and lactate responses to winter and summer marches

VO2max associated cortisol and lactate responses to marching

  • Deniel Pesic Department of Exercise Physiology, Military Medical Academy, Institute of Hygiene, Belgrade, Serbia
  • Mirjana Djukic Department of Toxicology, University of Belgrade-Faculty of Pharmacy, Belgrade, Serbia
  • Ivan Stanojevic Institute of Medical Research, Military Medical Academy, Belgrade, Serbia
  • Vladimir Živkovic Department of Physiology, Faculty of Medical Sciences, University of Kragujevac, Kragujevac, Serbia; Center of Excellence for Redox Balance Research in Cardiovascular and Metabolic Disorders, Kragujevac, Serbia; Department of Pharmacology, First Moscow State Medical University I.M. Sechenov, Moscow, Russia
  • Sergey Bolevich Department of Pharmacology, First Moscow State Medical University I.M. Sechenov, Moscow, Russia
  • Stefani Bolevich Department of Pharmacology, First Moscow State Medical University I.M. Sechenov, Moscow, Russia
  • Vladimir Jakovljevic Department of Physiology, Faculty of Medical Sciences, University of Kragujevac, Kragujevac, Serbia; Department of Pharmacology, First Moscow State Medical University I.M. Sechenov, Moscow, Russia
Ključne reči: aklimatizacija; fizička aktivnost; glikoliza; glukoneogeneza; kateholamini; Cori ciklus; kortizol; laktat; marširanje; metabolizam glukoze; VO2max

Sažetak


Uvod: Nije istraženo u kojoj meri su homeostatski regulisani fiziološki procesi (uključujući i kardiorespiratornu kondiciju, izražena kao VO2max) uključeni u odgovor na fizičke stresore (u šta spadaju aklimatizacija i marširanje), te smo nameravli da ovu procenu napravimo na bazi izmerenih nivoa kortizola i laktata u krvi kod osoba izloženih letnjoj i zimskoj aklimatizaciji i marširanjima.

Metode: Dve grupe mladića, sa lošijom (PCF; n=9) i boljom fizičkom kondicijom (GCF; n=21),  prema graničnoj vrednosti VO2max od 40mL O2/kg/min, su marširali 15 km prosečnom brzinom 6-7 km/h, zimi (5˚C) i leti (32˚C). Uzorkovanje krvi je obavljeno u jutarnjim časovima (10h) pre i neposredno posle marša, dok se puls učesnika još nije smirio, a analizu kortzola i laktata je obavljena rutinskim metodama.

Rezultati: Bazalni nivoi kortizola su bili značajno povišeni na 5°C u PCF grupi. Nakon marširanja, nivo kortizola se značajno smanjio u obe grupe, samo na 5°C. Bazalni nivoi laktata i posle marširanja su bili značajno povišeni samo na 32°C, i to samo u GCF grupi.

 

Zaključci: Izlaganje hladnom vremenu predstavlja veći stres za organizam nego toplom vremenu i fizička aktivnost smanjuje stres uzrokovan hladnoćom, nezavisno od kondicije. Osobe sa lošijom kondicijom su podložnije stresu usled izlaganja tvisokim ili niskim tempraturama. Bazalni nivoi laktata i oni nakon marširanja su povećani (uz niži nivo kortizola) na 32°C, samo kod osoba sa boljom fizičkom kondicijom, potrvrđujući da je njihov energetski metabolizam znatnije oslonjen na laktatni metabolizam i da su pod manjim stresom u ovakvim okolnostima.

Objavljeno
2023/07/04
Rubrika
Original paper