POTENCIJAL ANTAGONISTA Bacillus spp. ZA SUZBIJANJE FITOPATOGENA Xanthomonas euvesicatoria

  • Ivana Pajčin Univerzitet u Novom Sadu, Tehnološki fakultet Novi Sad, 21000 Novi Sad, Bulevar cara Lazara 1, Srbija
  • Vanja Vlajkov Univerzitet u Novom Sadu, Tehnološki fakultet Novi Sad, 21000 Novi Sad, Bulevar cara Lazara 1, Srbija
  • Zorana Rončević Univerzitet u Novom Sadu, Tehnološki fakultet Novi Sad, 21000 Novi Sad, Bulevar cara Lazara 1, Srbija
  • Jelena Dodić Univerzitet u Novom Sadu, Tehnološki fakultet Novi Sad, 21000 Novi Sad, Bulevar cara Lazara 1, Srbija
  • Mila Grahovac Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet, 21000 Novi Sad, Trg Dositeja Obradovića 8, Srbija
  • Maja Ignjatov Institut za ratarstvo i povrtarstvo, 21000 Novi Sad, Maksima Gorkog 30, Srbija
  • Jovana Grahovac Univerzitet u Novom Sadu, Tehnološki fakultet Novi Sad, 21000 Novi Sad, Bulevar cara Lazara 1, Srbija
Ključne reči: antimikrobna aktivnost, paprika, bakteriozna pegavost, biomasa, antimikrobna jedinjenja, osetljivost

Sažetak


Bakterijski patogeni Xanthomonas euvesicatoria predstavljaju glavne uzročnike bakteriozne pegavosti, stoga predstavljaju značajan problem u poljoprivrednoj praksi usled izazivanja velikih gubitaka prinosa u proizvodnji paprike i paradajza. Uobičajena sredstva za suzbijanje i kontrolu ovih fitopatogena predstavljaju preparati na bazi bakra. Međutim, razvoj rezistentnosti prema pesticidima na bazi bakra doveo je do zaokreta u polju suzbijanja ovih patogena ka primeni biopesticida, odnosno bioloških kontrolnih agenasa. Bakterije roda Bacillus i njihovi metaboliti sa izraženom antimikrobnom aktivnošću protiv ciljanih fitopatogena predstavljaju najperspektivnije aktivne komponente biokontrolnih preparata za zaštitu bilja. U ovom istraživanju nekoliko sojeva roda Bacillus ispitano je sa ciljem odabira antagonista dovoljno efikasnih u suzbijanju sojeva Xanthomonas euvesicatoria, koji su izolovani sa listova paprike sa simptomima bakteriozne pegavosti. Prilikom testiranja antimikrobne aktivnosti uzoraka kultivacionih tečnosti, koji sadrže i biomasu testiranih antagonista, najbolji rezultati u suzbijanju testiranih fitopatogena su postignuti primenom izolata Bacillus sp3. Sa druge strane, prilikom testiranja antimikrobne aktivnosti supernatanata oslobođenih biomase antagonista, koji sadrže samo produkovana antimikrobna jedinjenja, izolati Bacillus sp1 i Bacillus sp2 su pokazali najveću antimikrobnu aktivnost protiv fitopatogena Xanthomonas euvesicatoria. Rezultati ovog istraživanja predstavljaju osnovu za dalji razvoj bioprocesnih rešenja za proizvodnju biopesticida na bazi biomase ili antimikrobnih jedinjenja koja proizvode antagonisti roda Bacillus, a koji pokazuju visoku efikasnost u suzbijanju bakteriozne pegavosti paprike.

Reference

Bashan, Y., Diab, S., Okon, Y. (1982). Survival of Xanthomonas campestris pv. vesicatoria in pepper seeds and roots, in symptomless and dry leaves in non-host plants and in the soil. Plant and Soil, 68, 161-170.
Buonaurio, R., Scarponi, L., Ferrara, M., Sidoti, P., Bertona, A. (2002). Induction of systemic acquired resistance in pepper plants by acibenzolar-S-methyl against bacterial spot disease. European Journal of Plant Pathology, 108, 41-49.
De Vos, P., Garrity, G.M., Jones, D., Krieg, N.R., Ludwig, W., Rainey, F.A., Schleifer, K.-H., Whitman, W.B. (Eds.) (2009). Bergey’s Manual of Systematic Bacteriology, 2nd Edition, Volume 3. Springer Science+Business Media, LLC, New York, USA.
Earl, A.M., Losick, R., Kolter, R. (2008). Ecology and genomics of Bacillus subtilis. Trends in Microbiology, 16, 269-275.
EPPO (2013). PM 7/110 (1) Xanthomonas spp. (Xanthomonas euvesicatoria, Xanthomonas gardneri, Xanthomonas perforans, Xanthomonas vesicatoria) causing bacterial spot of tomato and sweet pepper. OEPP/EPPO Bulletin, 43, 7–20.
Fira, Đ., Dimkić, I., Berić, T., Lozo, J., Stanković, S. (2018). Biological control of plant pathogens by Bacillus species. Journal of Biotechnology, 285, 44-55.
Gao, H., Li, P., Xu, X., Zeng, Q., Guan, W. (2018). Research on volatile organic compounds from Bacillus subtilis CF-3: biocontrol effects on fruit fungal pathogens and dynamic changes during fermentation. Frontiers in Microbiology, 9, 456.
Gašić, K., Kuzmanović, N., Ivanović, M., Prokić, A., Šević, M., Obradović, A. (2018). Complete genome of the Xanthomonas euvesicatoria specific bacteriophage KΦ1, its survival and potential in control of pepper bacterial spot. Frontiers in Microbiology, 9, 2021.
Köhl, J., Kolnaar, R., Ravensberg, W. (2019). Mode of action of microbial biological control agents against plant diseases: relevance beyond efficacy. Frontiers in Plant Science, 10, 845.
Mansfield, J., Genin, S., Magori, S., Citovsky, V., Sriariyanum, M., Ronald, P., Dow, M., Verdier, V., Beer, S.V., Machado, M.A., Toth, I., Salmond, G., Foster, G.D. (2012). Top 10 plant pathogenic bacteria in molecular plant pathology. Molecular Plant Pathology, 13, 614-629.
Microsoft® Excel 2010 software, v. 2010 (2010). MS Office, Microsoft Corporaton, USA (https://office.com/).
Moretti, C., Amatulli, M.T., Buonaurio, R. (2009). PCR-based assay for the detection of Xanthomonas euvesicatoria causing pepper and tomato bacterial spot. Applied Microbiology, 49, 466-471.
Mota, M.S., Gomes, C.B., Souza Júnior, I.T., Moura, A.B. (2017). Bacterial selection for biological control of plant disease: criterion determination and validation. Brazilian Journal of Microbiology, 48, 62-70.
Ongena, M., Jacques, P. (2008). Bacillus lipopeptides: versatile weapons for plant disease biocontrol. Trends in Microbiology, 16, 115-125.
Pajčin, I., Rončević, Z., Dodić, J., Dodić, S., Jokić, A., Grahovac, J. (2018). Production of biocontrol agents using Bacillus sp. in a laboratory scale bioreactor. Journal on Processing and Energy in Agriculture, 22, 138-142.
Potnis, N., Timilsina, S., Strayer, A., Shantharaj, D., Barak, J.D., Paret, M.L., Vallad, G.E., Jones, J.B. (2015). Bacterial spot of tomato and pepper: diverse Xanthomonas species with a wide variety of virulence factors posing a worldwide challenge. Molecular Plant Pathology, 16, 907-920.
Shafi, J., Tian, H., Ji, M. (2017). Bacillus species as versatile weapons for plant pathogens: a review. Biotechnology & Biotechnological Equipment, 31, 446-459.
Stamenković Stojanović, S., Karabegović, I., Beškoski, V., Nikolić, N., Lazić, M. (2019). Bacillus based microbial formulations: Optimization of the production process. Hemijska Industrija, 73, 169-182.
STATISTICA (Data Analysis Software System), v. 13.5 (2018). Tibco Software Inc., USA
(https://www.tibco.com/).
Stein, T. (2005). Bacillus subtilis antibiotics: structures, syntheses and specific functions. Molecular Microbiology, 56, 845-857.
Sundin, G.W., Castiblanco, L.F., Yuan, X., Zeng, Q., Yang, C.-H. (2016). Bacterial disease management: challenges, experience, innovation and future prospects. Molecular Plant Pathology, 17, 1506-1518.
Sundin, G.W., Wang, N. (2018). Antibiotic resistance in plant-pathogenic bacteria. Annual Review of Phytopathology, 56, 161-180.
Šević, M., Gašić, K., Ignjatov, M., Mijatović, M., Prokić, A., Obradović, A. (2019). Integration of biological and conventional treatments in control of pepper bacterial spot. Crop Protection, 119, 45-51.
Šević, M., Gašić, K., Đorđevic, M., Ignjatov, M., Mijatović, M., Zečević, B., Obradović, A. (2016). Efficacy of biocontrol agents and bactericides in control of pepper bacterial spot. Acta Horticulturae, 1142, 147-150.
Objavljeno
2020/11/16
Rubrika
Članci