HEMIJSKI SASTAV ZRNA GENOTIPOVA KUKURUZA ZUBANA, KOKIČARA I ŠEĆERCA

  • Milica Radosavljevic Institut za kukuruz "Zemun Polje", Beograd-Zemun
Ključne reči: kukuruz, zrno, hemijski sastav

Sažetak


Kukuruz je jedna od najznačajnijih ratarskih biljka u našoj zemlji i u svetu. Na osnovu strukture zrna i sastava endosperma svi komercijalno gajeni hibridi kukuruza mogu se svrstati u jedan od pet osnovnih tipova: zubani, tvrdunci, brašnasti, kokičari i šećerci. Hemijski sastav kukuruznog zrna predstavlja njegovo najbitnije svojstvo. U ovom radu su prikazani rezultati ispitivanja hemijskog sastava zrna različitih genotipova kukuruza (zuban žutog i belog zrna, kokičari i šećerci). Hemijski sastav zrna odabranih genotipova kukuruza ispitivan je određivanjem sardžaja skroba, amiloze i amilopektina, lignoceluloznih vlakana (NDF - vlakna nerastvorna u neutralnom deterdžentu, ADF - vlakna nerastvorna u kiselom deterdžentu, ADL - lignin nerastvorljiv u 72% rastvoru sumporne kiseline, celuloza i hemiceluloza), proteina i proteinskih frakcija (% rastvorljivih proteina i indeks rastvorljivosti albumina, globulina, zeina, glutelina), ulja, sirove celuloze i pepela. Određivan je i sadržaj nestrukturalnih ugljenih hidrata (NFC–non fiber carbohydrate) i bezazotnih ekstraktivnih materija (BEM).

Rezultati ispitivanja hemijskog sastava zrna odabranih genotipova kukuruza zubana, kokičara i šećerca su pokazali da su se sadržaji skroba, proteina, ulja, sirove celuloze i pepela kretali u sledećim intervalima: 53,54-68,13%; 9,19-13,00%; 4,35-5,39%; 2,13-3,93% i 1,28-2,85%. Odnos amiloze i amilopektina skroba ispitivanih genotipova bio je u rasponu od 21:79 do 28:72, što je glavno svojstvo normalnog kukuruznog skroba. Sadržaj lignoceluloznih vlakana: NDF, ADF, ADL, hemiceluloze i celuloze bio je u rasponima od 11,31-15,27%; 2,51-3,54%, 0,24-0,52%, 8,10-12,68% i 2,14-3,02%. Sadržaj NFC kretao se od 67,16-73,97% i BEM od 74,83-83,05%. Indeks rastvorljivosti albumina je bio od 9,46-29,42%, globulina 5,64-13,13%, zeina 21,11-28,10% i glutelina 18,81-23,60%.

Biografija autora

Milica Radosavljevic, Institut za kukuruz "Zemun Polje", Beograd-Zemun

Naučni savetnik

Reference

Bekrić, V. (1997). Upotreba kukuruza. Institut za kukuruz "Zemun Polje", Beograd-Zemun.
Ai, Y., Jane, J. (2016). Macronutrients in Corn and Human Nutrition. Comprehensive Reviews in Food Science and Food Safety, 15, 581-598.
Jane, J. (2009). Structural features of starch granules II. In: BeMiller JN, Whistler RI, editors. Starch: chemistry and technology, 3rd ed., New Zork, Academic Press, p. 193-236.
Milašinović-Šeremešić, M., Radosavljević, M., Srdić, J., Tomičić, Z., Đuragić, O. (2019). Physical traits and nutritional quality of selected Serbian maize genotypes differing in kernel hardness and colour. Food and Feed Research 46 (1), 51-59.
Milašinović-Šeremešić, M., Radosavljević, M., Terzić, D., Nikolić, V. (2018). Maize processing and utilisation technology – achievements and prospects. Journal on Processing and Energy in Agriculture, 22 (3), 113-116.
Milašinović-Šeremešić, Marija, Radosavljević, Milica, Terzić, Dušanka, Nikolić, Valentina, (2017). The utilisable value of the maize plant (biomass) for silage. Journal on Processing and Energy in Agriculture, 21 (2), 86-90.
Milašinović-Šeremešić, M., Radosavljević, M., Dokić, L. (2012). Starch properties of various ZP maize genotypes. Acta Periodica Technologica, 43, 61-68.
Nuss ,E.T., Tanumihardjo, S.A. (2010). Maize: a paramount staple crop in the context of global nutrition. Compr. Rev. Food Sci., F 9 (4), 417-436
Radosavljević, M., Terzić, D., Semenčenko, V., Milašinović-Šeremešić, M., Pajić, Z., Mladenović, Drinić, S., Todorović, G. (2015). Comparison of selected maize hybrids for feed production. Journal on Processing and Energy in Agriculture, 19 (1), 38-42.
Radosavljević, M., Milašinović-Šeremešić, M., Terzić, D., Todorović, G., Pajić, Z., Filipović, M., Kaitović, Ž., Mladenović Drinić, S. (2012). Effects of hybrid on maize grain and plant carbohydrates. Genetika, 44, 3, 649-659.
Semenčenko, V. (2013). Ispitivanje različitih hibrida kukuruza kao sirovine za proizvodnju bioetanola, skroba i hrane za životinje, doktorska disertacija. Tehnološko-metalurški fakultet, Univerziteta u Beogradu, Beograd.
Sinha, A.K., Kumar, V., Makkar, H.P.S., DeBoeck G., Becker, K. (2011). Non-starch polysaccharides and their role in fish nutrition – a review. Food Chem., 127 (4), 1409-1426.
Watson, S. A. (2003). Description, development, structure, and composition of the corn kernel. In: White, P. J., Johnson, L. A. (eds.), Corn Chemistry and Technology, American Association of Cereal Chemists, Inc., St. Paul, MN, USA, 69-106.
Objavljeno
2020/12/09
Rubrika
Članci