ХРВАТСКА И СТРАТЕГИЈА (ПРОШИРЕНОГ) ОДВРАЋАЊА У КОНТЕКСТУ УКРАЈИНСКОГ СУКОБА: НОРМАТИВНЕ ОСНОВЕ И ПРАКТИЧНИ ИЗАЗОВИ
Sažetak
У раду се анализира учешће Хрватске у проширеном одвраћању као саставном елементу колективне одбране НАТО савеза. Циљ истраживања је да се испита како је чланство Хрватске у НАТО утицало на њено стратешко позиционирање, као и да се размотре последице тог опредељења по регионалну стабилност, с посебним освртом на безбедносну дилему у односима са Србијом. Сукоб у Украјини довео је до поновне актуелизације стратегије проширеног одвраћања како у теоријском тако и у практичном смислу, о чему говори уводни део рада. Након увода који пружа контекстуални оквир истраживања, приступа се дефинисању кључних појмова и њиховој корелацији. Истраживање је временски шире одређено од самог сукоба и обухвата компаративну анализу стратешких докумената Републике Хрватске у областима одбране и безбедности, пре и након приступања европским и евроатлантским интеграцијама. Разматраћемо и кључне акте НАТО и ЕУ, како би се проценили утицаји сукоба у Украјини на стратешке приоритете Алијансе и Уније. Методологија рада укључује нормативну и анализу докумената, као и корелациону анализу између активности Хрватске и ширих геополитичких трендова.Посебан акценат стављен је на активности које је Хрватска предузела у оквиру стратегије проширеног одвраћања, као и на улогу Европске уније у јачању одвраћања и његових регионалних импликација. Последње поглавље посвећено је анализи односа са Србијом, уз фокус на корелацију између проширеног одвраћања и „безбедносне дилеме” која се јавља као нуспојава примене ове стратегије.Научни допринос овог рада огледа се у критичком испитивању односа између националних безбедносних и одбрамбених стратегија и мултилатералних безбедносних политика, са посебним фокусом на утицај евроатлантских интеграција и сукоба у Украјини на формирање регионалних безбедносних изазова. Рад пружа нову перспективу на динамику „безбедносне дилеме“ у контексту проширеног одвраћања, истичући како глобалне стратегије НАТО могу произвести специфичне импликације у осетљивим регионалним контекстима као што је Балкан.
Reference
Council Decision (CFSP) 2022/1968 of 17 October 2022 on a European Union Military Assistance Mission in support of Ukraine (EUMAM Ukraine), Official Journal of the European Union, L 270/85, 18.10.2022, p. 85–91.
Ćurčić, M. Slađana. 2020. „Komparativna analiza strategija nacionalne bezbednosti Srbije, Crne Gore i Hrvatske”, Kultura polisa 17 (43): 259‒275.
European External Action Service. 2016. “Shared Vision, Common Action: A Stronger Europe - A Global Strategy for the European Union’s Foreign and Security Policy”. Brussels: Publications Office. DOI: 10.2871/9875
Forca, L. Božidar. 2018. „Prikaz- nove Strategije nacionalne bezbednosti Republike Hrvatske”, Odbrana i bezbednost. https://odbranaibezbednost.rs/2018/01/12/prikaz-nove-strategije-nacionalne-bezbednosti-republike-hrvatske/, последњи приступ: 11. 11. 2024.
Gajić, Aleksandar. 2023. „Geopolitički položaj Srbije nakon otpočinjanja rata u Ukrajini: Neutralnost i strateško odvraćanje u kriznom kontekstu.”, Srpska politička misao 80 (2): 53‒74. DOI: 10.5937/spm80-44267
George, Alexander L. 1993. Forceful Persuasion: Coercive Diplomacy as an Alternative to War. Washington: US Institute for Peace Press.
George, Alexander L.; Simons, William E. 1994. The Limits of Coercive Diplomacy. Colorado – Oxford: Westview Press Inc.
Igrutinović, Milan. 2022. „Strah i ambicija: Srbija, vojna neutralnost i prošireno odvraćanje.” u zborniku: Neutralnost i strateško odvraćanje, ur. Veljko Blagojević, 39–56, Beograd: Medija centar „Odbrana”.
Jervis, Robert. 1978. “Cooperation under security dilemma.” World politics 30 (2):167‒214.
Kopanja, Mihajlo. 2023. „Efektivnost odvraćanja: kada je odvraćanje ʼpravaʼ strategija za ostvarivanje nacionalnih interesa.”, Srpska politička misao 80 (2): 75‒96. DOI: 10.5937/spm80-44241
Kopanja, Mihajlo i Ajzenhamer Vladimir. 2022. „Odvraćanje u raljama bezbednosne dileme.ˮ u zborniku: Neutralnost i strateško odvraćanje, ur. Veljko Blagojević, 15‒38, Beograd: Medija centar „Odbrana”.
Kovačević, Božo. 2013. „Cyberwar – američka izlika za novi Hladni rat?”, Polemos 16 (32): 91‒110.
Miladinović, Radovan i Beriša, Hatidža. 2019. „Uporedna analiza Strategija nacionalne bezbednosti Republike Srbije i Republike Hrvatske”, Vojno delo 71 (7): 114‒130. DOI: 10.5937/vojdelo1907114M
Ministarstvo odbrane Crne Gore. 2019. Strategija odbrane Crne Gore i Akcioni plan za implementaciju Strategije odbrane Crne Gore. Podgorica: Ministarstvo odbrane Crne Gore.
Ministarstvo odbrane Republike Hrvatske [MORH]. 2022. Nacrt prijedloga odluke o sudjelovanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u misiji Europske unije za vojnu pomoć za potporu Ukrajini „EU Military Assistance Mission ‒ Ukraine“. Zagreb: Vlada Republike Hrvatske.
NАТО North Atlantic Council. 2022. NATO Strategic Concept 2022. Madrid: NATO.
Radinović, Radovan. 2003. „NATO agresija na SRJ - četiri godine posle”, Beogradski forum za svet ravnopravnih. https://web.archive.org/web/20030624082033/http://www.artel.co.yu/sr/gost/2003-06-19_1.html.
Regulation (EU) 2023/1525 of the European Parliament and of the Council of 20 July 2023 on supporting ammunition production (ASAP), Official Journal of the European Union, L 185/7, 20 July 2023, p. 7–25.
Shelling, T. C. 2008. Arms and Influence. New Haven: Yale University Press.
Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, „Narodne novine”, br. 32/2002.
Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske, „Narodne novine”, br. 73/2017.
Strategija odbrane Republike Hrvatske, „Narodne novine”, br. 33/2002.
Strategija odbrane Republike Srbije, „Službeni glasnik RS”, broj 94/2019-4.
Subotić, Milovan. 2023. „Privlačenjem do odvraćanja‒problemi i mogućnosti zapadnobalkanskih država”, Srpska politička misao 82 (4): 347‒369. DOI: 10.5937/spm82-44232
Tatalović, Siniša. 2011. „Treba li Hrvatskoj nova strategija nacionalne sigurnosti”, Političke analize 2 (6): 34‒37.
Vlada Republike Hrvatske [Vlada HR]. 2022. Dnevni red 104. sjednice Vlade Republike Hrvatske. Zagreb: Vlada Republike Hrvatske.
Vlada Republike Hrvatske. 2024. Hrvatska do sada uputila vojnu pomoć Ukrajini u vrijednosti 181 milijun eura, 31. 1. 2024. Доступно на: https://vlada.gov.hr/print.aspx?id=40830&url=print, последњи приступ: 21.10.2024.
Walt, M. Stephen. 2022. “Does Anyone Still Understand The ‘Security Dilemma’?” Foreign Policy. https://foreignpolicy.com/2022/07/26/misperception-security-dilemma-ir-theory-russia-ukraine/, последњи приступ: 16. 8. 2024.
Waltz, Kenneth, N. 2010. Theory of International Politics. Long Grove: Waveland Press.