Monitoring bakterioza šampinjona u Srbiji

  • Svetlana Milijašević-Marčić Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Banatska 31b, Beograd-Zemun
  • Biljana Todorović Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Banatska 31b, Beograd-Zemun
  • Miloš Stepanović Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Banatska 31b, Beograd-Zemun
  • Bojan Duduk Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Banatska 31b, Beograd-Zemun
  • Jelena Stepanović Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Banatska 31b, Beograd-Zemun
  • Emil Rekanović Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Banatska 31b, Beograd-Zemun
  • Ivana Potočnik Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Banatska 31b, Beograd-Zemun
Ključne reči: Button mushroom||, ||Šampinjon, Mycopathogenic bacteria||, ||Mikopatogene bakterije, Pseudomonas||, ||Pseudomonas, Monitoring||, ||Monitoring, Serbia||, ||Srbija,

Sažetak


Monitoring bakterioza šampinjona sproveden je s ciljem da se proceni prisustvo i identitet mikopatogenih bakterija i utvrdi dominantna bakterija na šampinjonima u Srbiji. Uzorci su prikupljeni iz gajilišta šampinjona u periodu 2006-2010. godine i sa zelenih pijaca tokom 2014-2015. godine. Na prikupljenim uzorcima registrovani su simptomi smeđe pegavosti i promene boje tkiva različitog stepena na šeširima i drškama Agaricus bisporus koji su nalikovali bakterijskoj infekciji. Prisustvo bakterijskog eksudata na listićima sporofora nije zabeleženo. Izolati bakterija su bili gramnegativni i stvarali su fluorescentni pigment na King-ovoj podlozi B. U testovima patogenosti, većina izolata izazivala je površinske ili udubljene braon lezije sa različitim stepenom promene boje na isečcima tkiva A. bisporus nakon veštačke inokulacije. Na osnovu LOPAT testova, izolati su podeljeni u dve grupe, jednu sa karakteristikama LOPAT Va grupe i drugu sa karakteristikama LOPAT grupe III. Na osnovu ovih osobina i drugih diferencijalnih biohemijskih karakteriistika, identitet izolata za koje se pretpostavilo da pripadaju Pseudomonas tolaasii potvrđen je specifičnom PCR reakcijom. Kod druge grupe izolata sekvencioniran je 16S rDNK. Na osnovu ovih sekvenci većina izolata je identifikovana kao Pseudomonas agarici, dok su dva soja pripadnici Pseudomonas fluorescens.

Kao rezultat istraživanja P. tolaasii detektovana je i identifikovana na 11 lokaliteta, a P. agarici na sedam lokaliteta u gajilištima šampinjona u Srbiji. Većina uzoraka sa zelenih pijaca bili su zaraženi bakterijom P. tolaasii, ukazujući na to da je ovaj patogen bio dominantan uzročnik bakterioza na šampinjonima u gajilištima u Srbiji u prethodnih 10 godina.

Biografija autora

Svetlana Milijašević-Marčić, Institut za pesticide i zaštitu životne sredine, Banatska 31b, Beograd-Zemun
Laboratory of Applied Phytopathology, senior scientific associate

Reference

Edwards, U., Rogall, T., Blöcker, H., Emde, M., & Böttger, E.C. (1989). Isolation and direct complete nucleotide determination of entire genes. Characterization of a gene coding for 16S ribosomal RNA. Nucleic Acids Research, 17(19), 7843-7853. pmid:2798131. doi:10.1093/nar/17.19.7843

Geels, F.P., Hesen, L.P.W., & Van Griensven, L.J.L.D. (1994). Brown discoloration of mushrooms caused by Pseudomonas agarici. Journal of Phytopathology, 140, 249-259.

Godfrey, S.A.C., Harrow, S.A., Marshall, J.W., & Klena, J.D. (2001). Characterization by 16S rRNA sequence analysis of pseudomonads causing blotch disease of cultivated Agaricus bisporus. Applied and Environmental Microbiology, 67(9), 4316-4323. pmid:11526038

Iacobellis, N. S. (2011). Recent advances on bacterial diseases of cultivated mushrooms. In Proceedings of the 7th International Conference on Mushroom Biology and Mushroom Products (ICMBMB), Arcachon, France, 457-465.

Iacobellis, N.S. & Lo Cantore, P. (1997). Bacterial diseases of cultivated mushrooms in southern Italy. In Proceedings of X Congress of Mediterranean Phytopathological Union,

Montpellier, France, 33-37.

Iacobellis, N.S. & Lo Cantore, P. (2003). Pseudomonas “reactans” a new pathogen of cultivated mushrooms. In Fatmi et al (Eds.), Pseudomonas syringae pathovars and related pathogens: Identification, Epidemiology and Genomics (pp 595-605). Dordrecht, The Netherlands: Kluwer Academic Publishers.

Kosanović, D., Potočnik, I., Duduk, B., Vukojević, J., Stajić, M., Rekanović, E., & Milijašević-Marčić, S. (2013). Trichoderma species on Agaricus bisporus farms in Serbia

and their biocontrol. Annals of Applied Biology 163, 218-230.

Lane, D.J. (1991). 16S/23S rRNA sequencing. In Stackebrandt E & Goodfellow M. (Eds), Nucleic acid techniques in bacterial systematics (pp 115-176). New York, NY: John Wiley.

Lee, H.-I., Jeong, K.-S., & Cha, J.-S. (2002). PCR assays for specific and sensitive detection of Pseudomonas tolaasii, the cause of brown blotch disease of mushrooms. Letters in Applied Microbiology, 35(4), 276-280.

Lelliott, R.A., & Stead, D.E. (1987). Methods for the diagnosis of bacterial diseases of plants. In T.F. Preece (ed.), Methods in Plant Pathology (vol 2, p 216). Oxford, UK: Blackwell Scientific Publications.

Lo Cantore, P. & Iacobellis, N. (2004). First report of brown discoloration of Agaricus bisporus caused by Pseudomonas agarici in southern Italy. Phytopatathologia mediterranea, 43(1), 35-38.

Milijašević-Marčić, S., Todorović, B., Potočnik, I., Stepanović, M., & Rekanović, E. (2012). First report of Pseudomonas tolaasii on Agaricus bisporus in Serbia. Phytoparasitica, 40, 299-303.

Munsch, P., Alatossava, T., Marttinen, N., Meyer, J.M., Christen, R., & Gardan, L. (2002). Pseudomonas costantinii sp. nov., another causal agent of brown blotch disease, isolated from cultivated mushroom sporophores in Finland. International Journal of Systematic and Evolutionary Microbiology, 52, 1973-1983.

Munsch, P., Geoffroy, V.A., Alatossava, T., & Meyer, J.-M. (2000). Application of siderotyping for characterization of Pseudomonas tolaasii and “Pseudomonas reactans” isolates associated with brown blotch disease of cultivated mushrooms. Applied and Environmental Microbiology, 66, 4834-4841.

Obradovic, A., Gasic, K., & Ivanovic, M. (2006). Bacterial diseases of Agaricus bisporus in Serbia. In Book of Abstracts of 7th International Conference on Pseudomonas syringae Pathovars and Related Pathogens, Agadir, Morocco, 63.

Paine, S. G. (1919). Studies in bacteriosis II: A brown blotch disease of cultivated mushrooms. Annals of Applied Biology, 5, 206-219.

Potočnik, I., Stepanović, M., Rekanović, E., Todorović, B., & Milijašević-Marčić, S. (2015). Disease control by chemical and biological fungicides in cultivated mushrooms: button mushroom, oyster mushroom and shiitake. Pesticides and Phytomedicine, 30(4), 201-208.

Potočnik, I., Vukojević, J., Stajić, M., Rekanović, E., Milijašević, S., Todorović, B., & Stepanović, M. (2009). In vitro toxicity of selected fungicides from the groups of benzimidazoles and demethylation inhibitors to Cladobotryum dendroides and Agaricus bisporus. Journal of Environmental Science and Health. Part B, 44, 365-370.

Potočnik, I., Vukojević, J., Stajić, M., Rekanović, E., Stepanović, M., Milijašević, S., & Todorović, B. (2010). Toxicity of biofungicide Timorex 66 EC to Cladobotryum dendroides and Agaricus bisporus. Crop Protection, 29, 290-294.

Potočnik, I., Vukojević, J., Stajić, M., Tanović, B., & Todorović, B. (2008). Fungicide sensitivity of selected Verticillium fungicola isolates from Agaricus bisporus farms. Archives of Biological Sciences, 60(1), 151-158.

Schaad, N., Jones, J. B., & Chun, W. (2001). Laboratory guide for identification of plant pathogenic bacteria. St. Paul, Minnesota, USA: APS Press.

Staden, R., Beal, K.F., Bonfield, J.K. (2000). The Staden package. Methods in Molecular Biology, 132, 115-130.

Tolaas, A.G. (1915). A bacterial disease of cultivated mushroom. Phytopathology, 5, 51-54.

Wells, J.M., Sapers, G.M., Fett, W.F., Butterfield, J.E., Jones, J.B., Bouzar, H., & Miller, F.C. (1996). Postharvest discoloration of the cultivated mushrooms Agaricus bisporus caused by Pseudomonas tolaasii, P. ‘reactans’ and P. ‘gingeri’. Phytopathology, 86, 1098-1104.

Wong, W.C., & Preece, T.F. (1979). Identification of Pseudomonas tolaasii: the white line in agar and mushroom tissue block rapid pitting tests. Journal of Applied Bacteriology, 47, 401-407.

Young, J.M. (1970). Drippy gill: a bacterial disease of cultivated mushrooms caused by Pseudomonas agarici n. sp. New Zealand Journal of Agricultural Research, 13, 977-990.

Objavljeno
2016/06/24
Kako citirati
Milijašević-Marčić, S., Todorović, B., Stepanović, M., Duduk, B., Stepanović, J., Rekanović, E., & Potočnik, I. (2016). Monitoring bakterioza šampinjona u Srbiji. Pesticides and Phytomedicine / Pesticidi I Fitomedicina, 31(1-2). преузето од https://aseestant.ceon.rs/index.php/pif/article/view/10942
Broj časopisa
Vol. 31 Br. 1-2 (2016): Pesticidi i fitomedicina
Rubrika
Originalni naučni članak
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:

  1. Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.

  2. Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.

  3. Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).