Pojava i učestalost patogena semena žita i industrijskih biljaka u Srbiji

Sažetak

 

Ukupno je izolovana 41 vrsta gljiva iz uzoraka zrna ječma, kukuruza, soje i suncokreta, koji su prikupljeni u različitim lokalitetima u Srbiji. Najveći broj gljiva je utvrđen na zrnu ječma (35 vrsta ili 87,8%) u odnosu na zrno soje (17 vrsta ili 41,5%), suncokreta (16 vrsta ili 39,0%) i kukuruza (15 vrsta ili 36,9%). Vrste rodova Alternaria, Chaetomium, Epicoccum, Fusarium, Penicillium i Rhizopus su utvrđene na zrnu sve četiri biljne vrste.

Vrste roda Alternaria su dominirale na zrnu ječma (99,5%), suncokreta (52,9%) i soje (50,0%). F. verticillioides (do 92,0%) i Penicillium spp. (do 57,0%) su najčešće izolovane vrste sa zrna kukuruza, dok su ostale vrste izolovane do 38,5% (Chaetomium spp. and Rhizopus spp.). F. graminearum, F. proliferatum, F. poae i F. sporotrichioides su najčešće Fusarium vrste izolovane sa zrna ječma (51,1-93,3%), dok su na zrnu soje dominirale F. oxysporum (71,4%), F. semitectum (57,1%) i F. sporotrichioides (57,1%). Učestalost Fusarium vrsta na zrnu suncokreta je varirala od 7% (F. equiseti, F. graminearum, F. proliferatum and F. subglutinans) do 15,4% (F. verticillioides). Na zrnu ječma utvđena je statistički značajna negativna korelacija između intenziteta napada F. graminearum i Alternaria spp. (r = –0,678*), kao i između Fusarium spp. i Alternaria spp. (r = –0,614*).

Dobijeni rezultati pokazuju da su patogene gljive bile učestale i u visokom intenzitetu pojave prisutne na zrnu važnih žita i industrijskog bilja gajenih u različitim agroekološkim uslovima u Srbiji. Neke od identifikovanih gljiva su potencijalni proizvođači mikotoksina i njihovo prisustvo je važno zbog smanjene bezbednosti hrane za ljude i životinje. Stoga, rana i pouzdana identifikacija patogenih gljiva i procena njihovog značaja u proizvodnji kukuruza, strnih žita i industrijskih biljaka, omogućuje da se pravovremeno razvije i primeni strategija za njihovo suzbijanje i ublažavanje šteta.