Molekularna detekcija Monilinia fructigena prouzrokovača truleži ploda dunje
Sažetak
Vrste roda Monilinia su značajni prouzrokovači truleži ploda jabučastog i koštičavog voća u našoj zemlji. Parazit nanosi velike štete, posebno na malim posedima i u vikend zasadima u kojima se ne primenjuje redovna zaštita. Dunja je značajan domaćin patogena ovog roda. Tokom proleća 2010. godine ustanovljena je intenzivnija pojava mumificiranih plodova prezimelih na granama. Cilj ovog rada bio je da se identifikuje prouzrokovač mumifikacije plodova dunje, prikupljenih sa različitih lokaliteta. Patogen je izolovan primenom standardnih fitopatoloških metoda. Patogenost osam dobijenih izolata proverena je veštačkom inokulacijom povređenih plodova jabuke. Identifikacija je obavljena na osnovu patogenih, morfoloških i ekoloških osobina, a potvrđena je primenom Multiplex PCR. Svi proučavani izolati su na inokulisanim plodovima jabuke prouzrokovali trulež smeđe boje. Proučavani izolati na KDA podlozi formiraju svetlo-žute kolonije režnjevitog oboda. U kulturi gljiva, nezavisno od uticaja temperature i prisustva ili odsustva svetlosti, formira jednoćelijske, providne, eliptične ili ovalne konidije u nizovima. Sklerocije se uočavaju u kulturama starosti 14 dana. Većina izolata ostvaruje najbolji porast na temperaturi od 27°C i u odsustvu svetlosti. Na osnovu proučenih patogenih, morfoloških i odgajivačkih odlika, utvrđeno je da izolati pripadaju vrsti Monilinia fructigena. Korišćenjem specifičnih prajmera (MO368-5, MO368-8R, MO368-10R, Laxa-R2) za detekciju vrsta roda Monilinia u Multiplex PCR reakciji, amplifikovan je očekivani fragment veličine oko 402 bp čime je potvrđeno da proučavani izolati pripadaju vrsti M. fructigena.
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).
