Osetljivost krastavca na rezidualno delovanje klomazona
Sažetak
Biotest metodom, u laboratorijskim uslovima, ispitivana je osetljivost krastavca na
rezidualno delovanje klomazona u zemljištima tipa ilovača i peskuša pri različitim nivoima
vlažnosti zemljišta (20, 50 i 70% poljskog vodnog kapaciteta – PVK). Klomazon je primenjen u seriji koncentracija od 0,047 do 6 mg a.s./kg zemljišta. Biljke su rasle 21 dan, a nakon tog perioda mereni su fiziološki parametri (sadržaj karotenoida i hlorofila a i b).
Klomazon je izazvao izbeljivanje listova i smanjenje sadržaja pigmenata u listovima
krastavca u oba tipa i na svim nivoima vlažnosti zemljišta, a stepen ispoljenih promena je zavisio od koncentracije herbicida. Veći stepen osetljivosti ispoljile su biljke koje su gajene u peskovitom zemljištu, dok su na oba tipa zemljišta najmanje inhibicije utvrđene kada je vlažnost zemljišta održavana na 20% PVK. Na osnovu dobijenih rezultata, krastavac se može svrstati u grupu biljaka koje su umereno osetljive na prisustvo ostataka klomazona u zemljištima tipa ilovača i peskuša.
Reference
Ahrens, W.H., & Fuerst, E.P. (1990). Carryover injury of clomazone applied in soybeans (Glycine max) and fallow. Weed Technology, 4, 855-861.
Antonious, G.F. (2000). Clomazone residues in soil and runoff: measurement and mitigation. Bulletin of Environmental Contamination and Toxicology, 64, 168-175.
Barth, M.M., Weston, L.A., & Zhuang, H. (1995). Influence of clomazone herbicide on postharvest quality of processing squash and pumpkin. Journal of Agricultural and Food Chemistry, 43, 2389-2393.
Cumming, J.P, Doyle, R.B., & Brown, P.H. (2002). Clomazone dissipation in four Tasmanian topsoils. Weed Science, 50, 405-409.
EFSA - European Food Safety Authority (2007). Conclusion regarding the peer review of the pesticide risk assessment of the active substance clomazone. EFSA Journal, 109, 1-73. doi: 10.2903/j.efsa.2007.109r
Eliason, R., Schoenau, J.J., Szmigielski, A.M., & Laverty, W.M. (2004). Phytotoxicity and persistence of flucarbazonesodium in soil. Weed Science, 52, 857-862.
Ferhatoglu, Y., & Barrett, M. (2006). Studies of clomazone mode of action. Pesticide Biochemistry and Physiology, 85, 7-14.
Frost, P., & Barnes, G. (2003). Evaluation of new herbicides for management of black nightshade (Solanum nigrum) in processing tomatoes. Acta Horticulturae, 613, 201-203.
Gunasekara, A.S., dela Cruz, I.D.P., Curtis, M.J., Claassen, V.P., & Tjeerdema, R.S. (2009). The behavior of clomazone in the soil environment. Pest Management Science, 65, 711-716.
Harrison Jr., H.F., & Keinath, A.P. (2003). Glasshouse assessment of clomazone response of US pumpkin cultivars. Crop Protection, 22, 795-798.
Hess, F.D. (2000). Light-dependent herbicides: An overview. Weed Science, 48, 160-170.
Keinath, A.P., & DuBose, V.B. (2000). Evaluation of pumpkin cultivars for powdery and downy mildew resistance, virus tolerance and yield. HortScience, 35, 281-285.
Kirksey, K.B., Hayes, R.M., Charger, W.A., Mullions, C.A., & Mueller, T.C. (1996). Clomazone dissipation in two Tennessee soils. Weed Science, 44, 959-963.
Lee, D.J., Senseman, S.A., O’Barr, J.H., Chandler, J.M., Krutz, L.J., McCauley, G.N., & Kuk, Y.I. (2004). Soil characteristics and water potential effects on plantavailable clomazone in rice. Weed Science, 52, 310-318.
Loux, M.M., Liebl, R.A., & Slife, F.W. (1989). Availability and persistence of imazaquin, imazethapyr and clomazone in soil. Weed Science, 37, 259-267.
Miller, T.W. (2003). Effects of several herbicides on green pea (Pisum sativum) and subsequent crops. Weed Technology, 17, 731-737.
Müller, C., Schwender, J., Zeidler, J., & Lichtenthaler, H.K. (2000). Properties and inhibition of the first two enzymes of the non-mevalonate pathway of isoprenoid biosynthesis. Biochemical Society Transactions, 28, 792–793. doi: 10.1042/0300-5127:0280792
Nurse, R.E., Robinson, D.E., Hamill, A.S., & Sikkema, P.H. (2006). Annual broadleaved weed control in transplanted tomato with clomazone in Canada. Crop Protection, 25, 795-799.
Onofri, A. (2005). BIOASSAY97: a new EXCEL® VBA macro to perform statistical analyses on pesticide dose-response data. Rivista Italiana di Agrometeorologia, 3, 40-45.
Pereira, G.A.M., Barcellos Jr., L.H., Gonçalves, V.A., Silva, D.V., Faria, A.T., & Silva, A.A. (2016). Sorption of clomazone in Brazilian soils with different physical and chemical attributes. Planta Daninha, Viçosa-MG, 34, 357-364.
Pesticidi u poljoprivredi i šumarstvu u Srbiji [Pesticides in agriculture and forestry in Serbia]. (2016). Belgrade, Serbia: Plant Protection Society of Serbia.
Pornprom, T., Sukcharoenvipharat, W., & Sansiriphun, D. (2010). Weed control with pre-emergence herbicides in vegetable soybean (Glycine max L.Merrill). Crop Protection, 29, 684-690.
Scott, J.E., Weston, L.A., Chappell, J., & Hanley, K. (1994). Effects of clomazone on IPP isomerase and prenyl transferase activities in cell suspension cultures and cotyledons of Solanaceous species. Weed Science, 42, 509-516.
Soltani, N., Robinson, D.E., Shropshire, C., & Sikkema, P.H. (2006). Otebo bean (Phaseolus vulgaris) sensitivity to pre-emergence herbicides. Crop Protection, 25, 476-479.
Wellburn, A.R. (1994). The spectral determination of chlorophylls a and b, as well as total carotenoids, using various solvents with spectrophotometers of different resolution. Journal of Plant Physiology, 144, 307-313.
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).