Osetljivost kukuruza, suncokreta i ječma na rezidualno delovanje klomazona u zemljištu

  • Jelena Gajić Umiljendić Institute of pesticides and environmental protection
  • Katarina Jovanović-Radovanov University of Belgrade, Faculty of agriculture
  • Ljiljana Radivojević Institute of pesticides and environmental protection
  • Ljiljana Šantrić Institute of pesticides and environmental protection
  • Rada Đurović Institute of pesticides and environmental protection
  • Tijana Đorđević Institute of pesticides and environmental protection
Ključne reči: Bioassays||, ||biotest, Sunflower||, ||suncokret, Soil||, ||zemljište, Maize||, ||kukuruz, Clomazone||, ||klomazon, Chlorophylls||, ||hlorofil, Barley||, ||ječam,

Sažetak


U radu je ispitivana osetljivost kukuruza, suncokreta i ječma na rezidualno delovanje klomazona u zemljištu tipa ilovače, metodom biotesta. Klomazon je primenjen u seriji koncentracija 0.12-12 mg a.s./kg zemljišta. Nakon 14 dana rasta biljaka mereni su morfološki (visina, sveža i suva masa izdanka) i fiziološki parametri (sadržaj karotenoida hlorofila a i hlorofila b). Konstatovano je da morfološki parametri nisu pouzdano merilo osetljivosti na klomazon. Prema ostvarenim procentima inhibicije za merene fiziološke parametre izračunate su vrednosti I50, a na osnovu njih utvrđene su razlike u osetljivosti ispitivanih biljnih vrsta. Najosetljiviji je bio suncokret, dok se kukuruz i ječam nisu međusobno značajno razlikovali.

Nomenklatura: klomazona (2-(2-hlorbenzil)-4,4-dimetil-1,2-oksazolidin-3-on), kukuruz (Zea mays L.), suncokret (Helianthus annuus L.), ječam (Hordeum vulgare L.)

Objavljeno
2012/06/21
Kako citirati
Gajić Umiljendić, J., Jovanović-Radovanov, K., Radivojević, L., Šantrić, L., Đurović, R., & Đorđević, T. (2012). Osetljivost kukuruza, suncokreta i ječma na rezidualno delovanje klomazona u zemljištu. Pesticides and Phytomedicine / Pesticidi I Fitomedicina, 27(2). https://doi.org/10.2298/pif.v27i2.1838
Rubrika
Originalni naučni članak