Karakterizacija Monilinia spp., patogena koštičavih voćaka u Srbiji na osnovu morfoloških, odgajivačkih i ekoloških karakteristikaoške, odgajivačke i ekološke karakteristike vrsta roda Monilinia, patogena koštičavih voćaka u Srbiji
Sažetak
Simptomi koje prouzrokuju vrste roda Monilinia lako su prepoznatljivi i karakteristični, međutim samo na osnovu simptoma nije moguće razlikovati vrste ovog roda. U literaturi je opisano nekoliko metoda koje omogućavaju preciznu identifikaciju Monilinia vrsta. Uprkos dostupnim metodama, postoji nekoliko ograničavajućih faktora za njihovu upotrebu, pa je cilj ovog istraživanja bio da se utvrdi da li postoji još neka specifičana osobina koja može da se koristi za preciznu identifikaciju, kao i to da se još detaljnije opišu vrste ovog roda. Rezultati su pokazali da morfološke karakteristike na PDA podlozi, kao i brzina porasta micelije mogu biti koristan karakter za razlikovanje vrsta roda Monilinia s obzirom da vrsta M. fructicola raste značajno brže, kao i da vrsta M. fructigena raste najsporije. Optimalna podloga za porast izolata M. laxa i M. fructigena bila je MALT podloga, dok je za porast izolata M. fructicola bila PDA podloga. Na kiselim podlogama (pH 2) porast su ispoljili izolati M. laxa i M. fructicola, dok je na umereno baznoj podlozi (pH
9) porast ispoljio jedino izolat M. fructigena. Takođe, rezultati su pokazali da je optimalna temperatura
za porast izolata M. fructigena i M. fructicola bila 23ºC, dok je za porast izolata M. laxa bila 28ºC. Sa druge strane, pri ekstremnim temperaturama vrste roda Monilinia ispoljile su određene razlike u porastu: izolat M. fructigena bio je najosetljiviji (porast je ispoljio pri temperaturama od 4°C i do 31°C), dok je izolat M. fructicola bio najotpornij (porast je ispoljio i pri 2°C, kao i pri 34°C). Rezultati ovih ispitivanja pokazali su da ne postoje specifične osobine izolata koje mogu omogućiti preciznu i pouzdanu identifikaciju vrsta roda Monilinia, ali su primećene određene razlike u porastu pri ekstremnim temperaturama i pri različitim pH vrednostima podloge između različitih vrsta ovog roda. Buduća sveobuhvatnija istraživanja sa većim brojem izolata su neophodna za donošenje daljih zaključaka.
Reference
Adaskaveg, J.E., Schnabel, G., & Forster, H. (2008). Diseases of peach caused by fungi and fungal-like organisms: biology, epidemiology and management. In: D.R. Layne, D. Bassi,eds. The peach - botany, production and uses (pp 352-406). Wallingford, UK: CABI.
Batra, L.R. (1979). First authenticated North American record of Monilinia fructigena, with notes on related species. Mycotaxon, 8(2), 476-484.
Batra, L.R. (1991). World species of Monilinia (Fungi). Their ecology, biosystematics and control. Berlin, Germany:. J. Cramer.
Byrde, R.J.W., & Willetts, H J. (1977). The brown rot fungi of fruit: Their biology and control. Oxford, UK: Pergamon Press.
Cote, M.J., Tardif, M.C., & Meldrum, A.J. (2004). Identification of Monilinia fructigena, M. fructicola, M. laxa, and Monilia polystroma on inoculated and naturally infected fruit using multiplex PCR. Plant Disease, 88,1219-1225.
De Cal, A., & Melgarejo, P. (1999). Effects of long-wave UV light on Monilinia growth and identification of species. Plant Disease, 83, 62-65.
Dhingra, O.D., & Sinclair, J.B. (1995). Basic Plant Pathology Methods (2nd ed.). Boca Raton, FL, USA: CRC Press.
EFSA Panel on Plant Health (PLH) (2011). Pest risk assessment of Monilinia fructicola for the EU territory and identification and evaluation of risk management options. EFSA Journal, 9(4), 2119, 1-155.
Fischer, J.M.M., Savi, D.C., Aluizio, R., May De Mio, L.L., & Glienke, C. (2017). Characterization of Monilinia species associated with brown rot in stone fruit in Brazil. Plant Pathology, 66(3), 423-436.
Holb, I.J., & Chauhan, S.V.S. (2004). Effect of carbohydrate and nitrogen sources on the growth rates of Monilia fructigena and M. polystroma isolates. Journal of Mycology and Plant Pathology, 35, 128-131.
Hrustić, J., Delibašić, G., Stanković, I., Grahovac, M., Krstić, B., Bulajić, A., & Tanović, B. (2015). Monilinia Species Causing Brown Rot of Stone Fruit in Serbia. Plant Disease, 99(5), 709-717.
Hrustić, J., Delibašić, G., Grahovac, M., Mihajlović, M., & Tanović, B. (2018). Fungicide sensitivity, growth rate, aggressiveness and frost hardiness of Monilinia fructicola and Monilinia laxa isolates. European Journal of Plant Pathology, 151(2), 389-400.
Hrustić, J., Grahovac, M., Mihajlović, M., Delibašić, G., Ivanović, M., Nikolić, M., & Tanović, B. (2012). Molecular detection of Monilinia fructigena as causal agent of brown rot on quince. Pesticides and Phytomedicine, 27(1), 15-24. Doi: 10.2298/PIF1201015H
Hughes, K.J.D., Fulton, C.E., McReynolds, D., & Lane, C.R. (2000). Development of new PCR primers for identification of Monilinia species. Bulletin OEPP/EPPO Bulletin, 30(3-4), 507-511.
Hu, M.J., Cox, D.C., Schnabel, G., & Luo, C.X. (2011). Monilinia species causing brown rot of peach in China. PLoS One, 6(9), e24990.
Ioos, R., & Frey, P. (2000). Genomic variation within Monilinia laxa, M. fructigena, and M. fructicola, and application to species identification by PCR. European Journal of Plant Pathology, 106, 373-378.
Lane, C. R. (2002). A synoptic key for differentiation of Monilinia fructicola, M. fructigena and M. laxa, based on examination of cultural characters. Bulletin OEPP/EPPO Bulletin, 32,489-493.
Lichtemberg, P.S.F., Silva, F.A., Zeviani, W.M., & May De Mio, L.L. (2014). Comparison of macromorphological and physiological methods for Monilinia species identification in Parana State, Brazil. Canadian Journal of Plant Pathology, 36(1), 38-47.
Obi, V.I., Barriuso, J.J., & Gogorcena, Y. (2018). Effects of pH and titratable acidity on the growth and development of Monilinia laxa (Aderh. & Ruhl.) in vitro and in vivo. European Journal of Plant Pathology, 151, 781-790.
Papavasileiou, A., Testempasis, S., Michailides, T.J., & Karaoglanidis, G.S. (2015). Frequency of brown rot fungi on blossoms and fruit in stone fruit orchards in Greece. Plant Pathology, 64(2), 416-424.
Pereira, W.V., Padilha, A.C.N., Kaiser, J.A.O. Nesi, C.N., Fischer, J.M.M., & May-De-Mio, L.L. (2019). Monilinia spp. from imported stone fruits may represent a risk to Brazilian fruit production. Tropical Plant Pathology, 44(2), 120-131.
Poniatowska, A., Michalecka, M., & Bielenin, A. (2013). Characteristic of Monilinia spp. fungi causing brown rot of pome and stone fruits in Poland. European Journal of Plant Pathology, 135(4), 855-865.
Sokal, R.R., & Rohlf, F.J. (1995). Biometry: The principles and practice of statistics in biological research (3rd ed.). New York, USA: W.H. Freeman and Company.
van Leeuwen, G.C.M., & van Kesteren, H.A. (1998). Delineation of the three brown rot fungi of fruit crops (Monilinia spp.) on the basis of quantitative characteristics. Canadian Journal of Botany, 76(12), 2042-2050.
Vasić, M., Vico, I., Jurick II, W.M., & Duduk, N. (2018). Distribution and Characterization of Monilinia spp. Causing Apple Fruit Decay in Serbia. Plant Disease, 102(2),359-369.
Villarino, M., Melgarejo, P., De Cal, A. (2016). Growth and aggressiveness factors affecting Monilinia spp survival peaches. International Journal of Food Microbiology, 224, 22-27.
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).