Efikasnost fungicida u suzbijanju pegavosti lista kurkume izazvane gljivicom Colletotrichum capsici u Tepi, jugozapadna Etiopija
Sažetak
Pegavost lista kurkume, koju izaziva patogena gljivica Colletotrichum capsici, je bolest koja nanosi najozbiljnije štete proizvodnji kurkume, umanjujući kvalitativno i kvantitativno prinos rizoma u jugozapadnoj Etiopiji. Izveden je poljski ogleda kako bi se procenila efikasnost različitih fungicida tokom epidemije pegavosti lista kurkume u sugozapadnoj Etiopiji. Poljski ogled je izveden u Tepi Agricultural Research Center tokom vegetacija 2019. i 2020. godine koristeći četiri fungicida: Ethiozeb 80% WP (mankozeb), Prozole 255 EC (propikonazol), Mancolaxyl 72% WP (mankozeb + metalaksil) i Ridomil Gold MZ 68 WG (metalaksil-M), koji su primenjeni kao tretman rizoma zajedno sa folijarnom primenom spreja ili samo kao folijarni sprej radi suzbijanja bolesti pegavost lista. Eksperiment je postavljen kao potpuno slučajni blok sistem sa devet tretmana i tri ponavljanja. Rezultati eksperimenta pokazuju da su i tretmani rizoma praćeni folijarnom primenom spreja, kao i samo folijarni tretman imali značajan efekat na epidemiju pegavosti lista kurkume. Efekat folijarnog spreja Prozole 255 EC (propikonazol) bio je značajno veći u smanjenju procenta bolesti (27.0) i postizanju maksimalnog prinosa rizoma. Maksimalan odnost troškova i koristi (1:2.65) postigao je tretman folijarnim sprejom Prozole 255 EC (propikonazol). Među procenjivanim fungicidima, folijarni sprej tretman
Prozole 255 EC (propikonazol) je smanjio intenzitet bolesti pegavosti lista do 47.1% u odnosu na kontrolu poslednjeg dana ocenjivanja bolesti. Rezultati eksperimenta su pokazali da je folijarna primena fungicida delotvorna u smanjivanju epidemije pegavosti lista i u povećanju proizvodnje i produktivnosti kurkume.
Reference
Abayneh, E., & Ashenafi, A. (2005). Soils of Tepi and Haru Agricultural Research Subcenters, soil survey and land evaluation section. Addis Ababa, Ethiopia: National Soil Research Center, Ethiopian Institute of Agricultural Research.
Amalraj, A., Pius, A., Gopi, S., & Gopi, S. (2016). Biological activities of curcuminoids, other biomolecules from turmeric and their derivatives–A review. Journal of Traditional and Complementary Medicine, 7(2), 205-233.
CIMMYT (Centro Internacional De Mesoramiento De Maiz Y Trigo) (1988). Farm agronomic to farmer’s recommendation, An economic training manual. (Completely revised edition). D.F. Mexico.
Giji J.M, & Wakjira G.W., (2019). Assessment of Collototrichum leaf spot disease of turmeric in major growing area of Southwestern Ethiopia. International Journal of Research in Agriculture and Forestry, 6(12), 24-27.
Girma, H., Digafie, T., Edossa, E., Belay, Y.B., & Weyessa, G. (2008a). Spices research achievements (revised edition) (pp 24-27). Addis Ababa, Ethiopia: Ethiopian Institute of Agricultural Research.
Girma, H., Digafe, T., & Wondyfraw, T. (2008b). Yield and quality evaluation of ginger (Zingiber officinale Rosc) collections and introductions (1, pp 215-220). Ethiopia: Ethiopian Horticultural Science Society.
Herms, S. (2015). Investment opportunities in the Ethiopian spices sub-sector (report 6). Rijswijk, The Netherlands. Doi: 10.13140/RG.2.2.26108.44164.
Jagtap, G.P., Mali, A.K. and Dey, U., 2013. Bioefficacy of fungicides, bio-control agents and botanicals against leaf spot of turmeric incited by Colletortricum capsici. African Journal of Microbiology Research, 7(18), 1865-1873.
Maseresha, Y. (2010). Market profile on spices: Ethiopia. Addis Ababa, Ethiopia: UNCTAD.
Mishra, R.S., & Pandey, V.P. (2015). Management of Colletotrichum leaf spot of turmeric through fungicides. Journal of Spices & Aromatic Crops, 24(2), 66-69.
Musheer, N., Ashraf, S., & Chaudhary, A. (2019). Efficacy of fungicides, bioagents and organic manure against Colletotrichum gloeosporiodes on growth and yield of turmeric (Curcuma longa Linn.). Annals of Plant Protection Sciences, 27(1), 95-101.
Purseglove, J.W., Browen, E.G., Green, C.L., & Robins, S.R.J. (1981). Spices (Vols, 1 & 2). London, UK: Longman.
Ramakrishnan, T.S. (1954). Leaf spot disease of turmeric (Curcuma longa L.) caused by Colletotrichum capsici (Syd.) Buil and Bisby. Indian Phytopathology, 7, 111-117.
Rao, S.N., Kumar, K.R., & Anandaraj, M. (2012). Management of leaf spot of turmeric (Curcuma longa L.) incited by Colletotrichum capsici through fungicides. Journal of Spices and Aromatic Crops, 21(2), 151-154.
SAS Institute (2003). SAS/STAT User’s Guide, Version 9.3. Cary, NC, USA: SAS Institute Inc.
Singh, S., Joshi, R.K., & Nayak, S. (2013). Identification of elite genotypes of turmeric through agroclimatic zone based evaluation of important drug yielding traits. Industrial Crops and Products, 43, 165-171.
Yadav, A.L., Ghasolia, R.P., Choudhary, S., & Yadav, V.K., (2017). Exploitation of fungicides and plant extracts for ecofriendly management of chilli fruit rot disease. International Journal of Chemical Sciences 5(4), 1632-1634.
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).