Nivo zaraze Prunus vrsta koje rastu pored puteva i u okućnicama u Vojvodini virusom šarke šljive
Sažetak
U cilju provere prisustva virusa šarke šljive, Plum pox virus (PPV), na stabalima pored puteva i u okućnicama i njihove uloge kao izvora zaraze za komercijalne voćnjake, istraživanje je sprovedeno na 106 uzoraka listova Prunus vrsta (44 šljiva, 47 džanarike, 10 kajsije, 3 breskve, 1 crnog trna 1 višnje) sakupljenih na teritoriji Vojvodine. PPV je analizom utvrđen u 68,2%, 38,6% i 20% uzorka šljive, džanarike i kajsije, respektivno. Procenat zaraze je varirao u zavisnosti od lokaliteta od 80% (Uljma), 69% (Sremska Kamenica), 60% (Bečej), 50% (Temerin), 50% (Senta), 40% (Petrovaradin), 31% (Novi Sad), 30% (Susek) i 20% (Subotica). Nije utvrđena razlika u infekciji između mladih i starijih stabala šljive, što ukazuje da se infekcije javljaju u ranoj fazi razvoja stabla. Stabla pored puteva su bila zaražena u većem procentu (89,6%), u odnosu na stabla u okućnicama (66,6%). U nekim slučajevima je dokazano da su stabla bez simptoma takođe bila pozitivna na PPV, što ukazuje da su potencijalno važan izvor daljih infekcija ovim virusom. Zbog rasprostranjenosti virusa, za sadnju novih zasada preporučuju se tolerantne ili hipersenzitivne sorte.
Reference
Atanasoff, D. (1932), Plum pox: a new virus disease. Yearbook of the Faculty of Agriculture, University of Sofia (Bulgaria), 9, 49-70.
Bagi, F., Jasnić, S., & Budakov, D. (2016), Viroze biljaka (Plant viroses). Novi Sad, Serbia: Faculty of Agriculture.
Barba, M., Hadidi. A., Candresse. T., & Cambra, M. (2011). Plum pox virus. In: A. Hadidi, M., Barba, T. Candresse & W. Jelkmann, eds., Virus and virus-like diseases of pome and stone fruits. St. Paul, MN: APS.
Clark, M.F., & Adams, A.N. (1977). Characteristics of the microplate method of enzyme-linked immunosorbent assay for the detection of plant viruses. Journal of General Virology, 34, 475-483.
Demeter, G. (2016). A Balkan es az Oszman Birodalom III. Tarsadalmi es gazdasagi atalakulasok a 18. szazad vegetől a 20. szazad kozepeig Szerbia, Macedonia, Bosznia. Budapest-Debrecen, Hungary: MTA BTK.
EPPO (2015). PM 7/125(1) ELISA tests for viruses. EPPO Bulletin, 45, 445-449.
Fadel, A.L., de Assis Alves Mourao Filho, F., Stuchi, E.S., Wulff, N.A., & Zarate Couto, H.T. (2018). Citrus sudden death-associated virus (CSDaV) and citrus tristeza virus (CTV) in eleven rootstocks for ‘Valencia’ sweet orange. Defesa Fitossanitária, Revista Brasileira Fruticultura, 40(4). Doi: https://doi.org/10.1590/0100-29452018788
Horvath, A., Christmann H., & Laigret, F. (2008). Genetic diversity and relationships among Prunus cerasifera (cherry plum) clones. Botany, 86, 11. Doi: https://doi.org/10.1139/B08-097
James, D., Varga, A., & Sanderson, D. (2013). Genetic diversity of Plum pox virus: strains, disease and related challenges for control. Canadian Journal of Plant Pathology, 35(4), 431-434.
Jevremović, D., & Paunović, S., (2014). Plum pox virus strains: Diversity and geographical distribution in Serbia. Pesticides and Phytomedicine, 29(2), 97-107.
Levy, L., Damsteegt, V., Scorza, R., & Kolber, M. (2000). Plum pox potyvirus disease of stone fruits. APSnet Features. Online. Doi: 10.1094/APSnetFeature-2000-0300
Maejima, K., Hashimoto, M., Hagiwara-Komoda, Y., Miyazaki, A., Nishikawa, M., Tokuda, R. … Yamaji, Y. (2020). Intra strain biological and epidemiological characterization of Plum pox virus. Molecular Plant Pathology, 21(4), 475-488.
Malinowski, T., Cambra, M., Capote, N., Zawadska, B., Gorris, M.T., Scorza, R., & Ravelonadro, M. (2006). Field trials of plum clones transformed with the Plum pox virus coat protein (PPV-CP) gene. Plant Disease, 90(8), 1012-1018.
Marini, D., Farrando, R., Porcel, L., Ojeda, M.E., Picca , C., Fuentes, C., & Teich, I. (2015). Monitoring of Plum pox virus concentration at different plant heights throughout the year in prunes (Prunus domestica) in Argentina. Acta Horticulturae, 1063, 177-183. Doi: https://doi.org/10.17660/ActaHortic.2015.1063.25
Melika, G., & Krizbai, L. (2021). A PPV (Plum pox vírus) disztribúciójának szimulációs modellje. Retrieved from Nebih, https://portal.nebih.gov.hu/-/a-ppv-plum-poxvirus-disztribuciojanak-szimulacios-modellje
Mihaljfi, T., Iličić, R., Barać, G., Savić, Z., & Bagi, F. (2021). Značaj i simptomatologija virusa šarke šljive (Importance and symptomatology of plum pox virus). Biljni lekar, 49(5), 54-64. Doi 10.5937/BiljLek2105602M
Milenković, S., Ružić, Đ., Cerović, R., Ogašanović, D., Tešović, Ž., Mitrović, M., & Weber, C. (2006). Sorte voćaka stvorene u Institutu za voćarstvo-Čačak (Fruit cultivars developed at Čačak Fruit Research Institut). Belgrade, Serbia: Agricultural Research Institute Serbia.
Neumuller, M., Hartmann, W., Petruschke, M., & Treutter, D. (2010). The hypersensitivity resistance of european plum to the Plum pox virus and its potential impact on the epidemiology of the virus. (21st International Conference on Virus and other Graft Transmissible Diseases of Fruit Crops). Julius Kühn Archiv, 427, 147-150.
Serce, C.U., Candresse, T., Svanella-Dumas, L., Krizbai, L., Gazel, M., & Cağlayan, K. (2009). Further characterization of a new recombinant group of Plum pox virus isolates, PPV-T, found in orchards in the Ankara province of Turkey. Virus Research, 142, 121-126.
Wang, A. Sanfacon, H., Stobbs, L.W., James, D., Thompson, D., Svircev, A.M., & Brown, D.C.W. (2006). Plum pox virus in Canada: progress in research and future prospects for disease control. Canadian Journal of Plant Pathology, 28, 182-196.
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).