ИНТЕГРАТИВНИ МУЛТИКУЛТУРАЛИЗАМ У БИВШОЈ ЈУГОСЛАВИЈИ
Sažetak
Ауторка анализира политику и праксу интегративног мултикултурализма у бившој Социјалистичкој Федеративној Републици Југославији (СФРЈ), чије су последице уочљиве и данас. Бројни механизми који су чинили структуру интегративног мултикултурализма у бившој СФРЈ, данас представљају неке од главних циљева од којих полазе и којима стреме мањинске групе у Србији. Анализа историјског контекста и државне конституције некадашње државе Југославије јасно упућују на постојање праксе интегративног мултикултурализма у различитим формама, која је као таква представљала политички одговор државе на „разноликост”, али и значајан идеолошки и политички концепт владајућих елита. Интегративни мултикултурализам у Србији био је присутан почевши од Берлинског конгреса (1878) када су усвојене одредбе о верским слободама које су наметнуте балканским државама – Турској, Румунији, Бугарској и Србији, од стране Француске, Немачке, Аустро-Угарске и Италије, преко формирања Прве Југославије (1918–1945), односно Краљевине Срба, Хрвата и Словенаца, а затим и Друге Југославије (1945–1992), Федеративне Народне Републике Југославије (ФНРЈ) која је 1963. године променила назив у Социјалистичка Федеративна Република Југославија (1963–1992), након чега је уследио период међунационалних ратова у југословенској федерацији за које се управо интегративни мултикултурализам сматра одговорним.
Reference
Bašić, Goran. 2017. „Multikulturalizam: kako dalje?” Forum za sigurnosne studije, vol. 1 (1): 33-43.
Bolčić, Silvano.1981. Razvoj teritorijalnih zajednica. Beograd: Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta.
Inglis, Christine. 1996. Multiculturalism: New Policy Responses to Diversity. UNESCO Policy Papers 4.
Eriksen, Džans Martin i Frederik Stjernfelt. 2013. Demokratske kontradikcije multikulturalizma. Beograd: Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji.
Žanin Čalić, Mari. 2013. Istorija Jugoslavije u 20. veku. Beograd: CLIO.
Jović, Dejan. 2024. Uvod u Jugoslaviju. Novi Sad: Akademska knjiga.
Kivisto, Piter. 2002. Multiculturalism in Global Society, New Jersey: Blackwell Publishing.
Kimlika, V. 2002. „Odgovor i zaključak.” U: Može li se izvoziti liberalni pluralizam?, ur. V. Kimlika i M. Opalski, 301–359. Beograd: Beogradski centar za ljudska prava.
Kymlicka, Will. 2007. Multicultural Odysseyes. New York: Oxford University Press.
Cosovschi, Agustin. 2015. Between the Nation and Socialism in Yugoslavia. The Debate between Dobrica Ćosić and Dušan Pirjevec in the 1960s, Slovansky prehled 101.
Marković, Predrag. 2001. „Odnos partije i Tita prema jugoslovenskom i nacionalnom identitetu.” U: Identitet: Srbi i/ili Jugosloveni, ur. Laslo Sekelj. 13–52. Beograd: Institut za evropske studije.
Milenković, Miloš. 2013. „Jugoslovenski multikulturalizam.” U: Ogledi o jugoslovenskom kulturnom nasleđu, ur. Ivan Kovačević, 109–123. Beograd: Filozofski fakultet.
Milosavljević Stević, Milena. 2023. Održivi oblici multikulturalizma u Srbiji. Doktorska disertacija. Univerzitet u Beogradu: Fakultet političkih nauka.
Mesić, Milan. 2012. „Je li (njemački) multikulturalizam mrtav?” U: Aporije multikulturalizma, ur. A. Lošonc i D. Prole. 11-31. Novi Sad: Mediteran.
Mušović, Ejup. 1996. „Položaj Muslimana u Srbiji.” U: Položaj nacionalnih manjina u SRJ, ur. M. Macura i V. Stanovčić, 743–751. Beograd: SANU.
Obradović, Žarko. 2002. Manjine na Balkanu. Beograd: Čigoja.
Pandurević, Vinko. 2021. Etnonacionalna homogenizacija na post-jugoslovenskom prostoru/ Ethno-national homogenization in the post-Yugoslav area. International journal of economics and law. [Onlajn izd.]. vol. 11, no. 32. 74–85.
Pavković, Aleksandar. 1998. „Multikulturalizam kao uvod u rasparčavanje države: slučaj Jugoslavije.“ U: Sociološki pregled, vol. XXXII, br. 2, 155–170. Beograd: Sociološko društvo Srbije i Institut društvenih nauka.
Protić, Milan. 2015. Velika iluzija: život i smrt Jugoslavije. Beograd: Colorgrafx.
Popov, Nebojša. 1993. „Građanski rat kao reka ponornica.” U: Filozofija i društvo IV. 188–189. Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju.
Paul, Shoup. 1989. Communism and Yugoslav National Question, East Central Europian Studies of Columbia University, New York and London.
Prato, Giuliana. (2009). Beyond Multiculturalism: Views from Antropology. UK: University of Kent.
Stanković-Pejnović, Vesna. 2010. „Mogu li „nacionalne države” na Balkanu negirati multikulturalizam?“. U: Sociološka luča IV/2, 103–115.
Stojković, M. (1998). „Uvodne napomene.” U: Položaj nacionalnih manjina u SRJ, ur. M. Macura i V. Stanovčić, 489–499. Beograd: SANU.
Tadić, Ljubomir. 1993. „Permanentni građanski rat.” U: Filozofija i društvo IV. 184–188. Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju.
Fukujama, Frensis. 2022. Identitet. Podgorica: CID.
Wieviorka, Michel. 1998. „Is multiculturalism the solution?”, Ethnic and racial studies, vol. 21, no. 5.