EKSPANZIJA PROTEKCIONISTIČKIH MERA KAO POSLEDICA SVETSKE EKONOMSKE KRIZE
Sažetak
Svesni smo toga da je globalno širenje krize dovelo do povećanja protekcionističkih tendencija u pojedinim zemljama, koje zaštitom domaće industrije žele da podstaknu kako rast tako i sam oporavak produbljen brojnim poteškoćama. U želji da se protekcionističkim merama smanji rizik, svesno se uništava konkurencija i trgovina, a kriza sve više produbljuje. Cilj rada usmeren je na sintezu teorijskih i empirijskih činjenica, sa zadatkom identifikacije odgovora na sledeća pitanja: Da li protekcionističke mere predstavljaju realnu opasnost po trgovinu Evropske unije?; Kakav je uticaj restriktivnih mera na međunarodne trgovinske tokove?; i Da li postoji razlika u merama koje sprovode razvijene ekonomije i ekonomije u razvoju? Predmet rada baziran je na analizi, putem deskriptivne i komparativne metode. Obuhvata potencijalno restriktivne trgovinske mere uvedene u 31 zemlji partnera Evropske unije u periodu od oktobra 2008. do kraja 2015. godine. Dobijeni rezultati ukazuju da ne postoji rizik radikalnog zaokreta ka protekcionizmu, ali ipak postoji osnovana sumnja da će ostati trajne posledice na trgovinske tokove EU i posle krize.
Reference
Debaere, P., Glaser, T., Willmann, G., (2016) Choosing between Protectionism and Free Trade in a Uncertain World. Preuzeto 5. Oktobra, 2017., sa http://www.etsg.org/ETSG2016/Papers/163.pdf
Durusoy, S., Sica, E., Beyhan, Z., (2015) Economic Crisis and Protectionism Policies: The Case of the EU Countries, International Journal of Humanities and Social Science, Vol. 5, No. 6(1), str. 57-68.
Erixon, F., Sally R., (2010) Trade, Globalization and Emerging Protectionism since the Crisis, No. 02/2010. Preuzeto 5. Oktobra, 2017., sa http://www.ecipe.org/app/uploads/2014/12/trade-globalisation-and-emerging-protectionism-since-the-crisis.pdf