Vaspitanje adolescenata u porodici
Sažetak
Cilj ovog rada je da objasnimo karakteristike porodice sa adolescentnim članom, šta je razlikuje u odnosu na prethodni razvojni stadijum porodice, kao i kakav model vaspitanja olakšava, a kakav otežava razvoj adolescenta i njegov ulazak u svet odraslih. Autor objašnjava šta je ključ pravilnog vaspitanja adolescenata u porodici, koje su prepreke na tom putu, kakve karakteristika porodice nude najbolje mogućnosti adolescentu za pravilan razvoj. Odnos između roditelja i deteta u ranom razvoju predstavlja model kasnijih bliskih emocionalnih odnosa, na osnovu čega dete formira sliku o sebi i o svetu, uči kako da modulira emocije, kako da se suočava sa zahtevima okruzenja. Na osnovu rezultata istraživanja, autor zaključuje da i na adolescentnom uzrastu roditelji ostaju značajno važniji u odnosu na vršnjačku grupu, ukoliko je odnos između adolescenta i roditelja blizak. Oni su sigurno utočište ukoliko na planu društvenih odnosa ne ide sve u željenom pravcu. Autor zaključuje da su za opšte blagostanje adolescenata neophodni bliski emocionalni odnosi kako sa roditeljima, tako i sa vršnjacima i da izostanak bilo bilo kog od dva navedena agensa socijalizacije može u značajnoj meri da oteža pravilan razvoj adolescenta. Dve ključne reči koje definišu dobro roditeljstvo i pravilno vaspitanje adolescenta su adekvatan balans između podrške i osamostaljivanja.
Reference
Antonijević, R. (2013). Opšta pedagogija. Institut za pedagogiju i andragogiju
Bradić. Z. (2005). Samoubilačko ponašanje mladih, pogled unutra. In V. Ćurčić (Ed.), Unutrašnja i spoljašnja realnost adolescenata (pp. 105–112). ,,Žarko Albulj“.
Erić, L., Vučo, A., & Starčević, V. (1997). O identitetu. In L. Erić & V. Ćurčić (Eds.), Adolescencija: Identitet, psihopatologija, psihoterapija (pp. 11–16). KBC ,,Dr Dragiša Mišović“; ,,Žarko Albulj“
Erikson, E.H. (1976). Omladina, kriza, identifikacija. Pobjeda.
Fuligni, A. J., & Eccles, J. S. (1993). Perceived parent-child relationships and early adolescents’ orientation toward peers. Developmental Psychology, 29(4), 622–632. https://doi.org/10.1037/0012-1649.29.4.622
Hay, I., & Ashman, A. F. (2003). The Development of Adolescents’ Emotional Stability and General Self-Concept: The interplay of parents, peers, and gender. International Journal of Disability, Development and Education, 50(1), 77–91. https://doi.org/10.1080/1034912032000053359
Kapor-Stanulović, N. (1985). Psihologija roditeljstva. Nolit
Kapor-Stanulović, N. (1988). Na putu ka odraslosti: Psihički razvoj i psihosocijalni aspekti zdravlja mladih. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Košiček, M. (1983). Antiroditelji. Svjetlost
Kovačević, D. (1997). Specifičnosti socijalnog funkcionisanja adolescenta. In V. Ćurčić (Ed.), Adolescencija kontinuitet iili diskontinuitet u razvoju (pp. 109–116). KBC ‘Dr Dragiša Mišović’
Kovačević, D. (2004). Adolescent-šok za porodicu i kako ga prevazići. In V. Ćurčić (Ed.), Traganje za smislom—Izazovi i rizici adolescencije (p. 32-40). Žarko Albulj.
Malonda, E., Llorca, A., Mesurado, B., Samper, P., & Mestre, M. V. (2019). Parents or Peers? Predictors of Prosocial Behavior and Aggression: A Longitudinal Study. Frontiers in Psychology, 10, 2379. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2019.02379
Muuss, R. E. H., Velder, E., & Porton, H. (1996). Theories of adolescence (6th ed). McGraw-Hill.
Opačić, G. (1995). Ličnost u socijalnom ogledalu. Institut za pedagoška istraživanja.
Rusby, J. C., Light, J. M., Crowley, R., & Westling, E. (2018). Influence of parent–youth relationship, parental monitoring, and parent substance use on adolescent substance use onset. Journal of Family Psychology, 32(3), 310–320. https://doi.org/10.1037/fam0000350
Schacter, H. L., & Margolin, G. (2019). The interplay of friends and parents in adolescents’ daily lives: Towards a dynamic view of social support. Social Development, 28(3), 708–724. https://doi.org/10.1111/sode.12363
Slavković, A. (2020). Rani atačment i vršnjački odnosi. Pregled: Časopis Za Društvena Pitanja, 61(3), 103–118.
Srna, J. (1997a). Biti ili ne biti: Studija samoubilaštva mladih. Institut za psihologiju Filozofskog fakulteta, Izdavačko preduzeće "Žarko Albulj“.
Srna, J. (1997b). Normalno i patološko u adolescentnoj porodici. In V. Ćurčić (Ed..), Adolescencija: Revolucija i evolucija u razvoju (pp. 89–99). KBC „Dr. Dragiša Mišović“; „Žarko Albulj“.
Vagos, P., & Carvalhais, L. (2020). The Impact of Adolescents’ Attachment to Peers and Parents on Aggressive and Prosocial Behavior: A Short-Term Longitudinal Study. Frontiers in Psychology, 11, 592144. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2020.592144
Wang, A., Peterson, G. W., & Morphey, L. K. (2007). Who Is More Important for Early Adolescents’ Developmental Choices?: Peers or Parents? Marriage & Family Review, 42(2), 95–122. https://doi.org/10.1300/J002v42n02_06
Голднер-Вуков, М., & Баба Милкић, Н. (1994). Породица и зависност од дрога. In Путеви и странпутице породице: Породица и млади (p. 16-24). Култура.
Sva prava zadržana (c) 2022 Ana R. Slavković
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 međunarodnom licencom.
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).