Osubelovo shvatanje razvoja pojmova
Sažetak
Ovde je predstavljena jedna od relativno savremenijih kognitivističkih teorija učenja ili saznanja – teorija ametričkog psihologa D. Osubela (David Ausubel). Ovu teoriju smatramo veoma primenjivom u početnoj nastavi ili procesu saznanja. Najviše zbog toga što je ovde od najveće važnosti da prvi ili elementarni pojmovi koje učenik stiče o prirodnim i društvenim pojavama budu tačni, razumljivi i dobro uzročno-posledično povezani u odgovarajuće pojmovne sisteme, kako bi se na taj način saznanja što je moguće više učinila trajnom i upotrebljivom svojinom učenika.
Za pravilno razumevanje Osubelovih shvatanja o procesima i postupcima formiranja elementarnih pojmova, čemu smo se ovde najviše posvetili, su problemi ili pitanja u vezi sa: procesom sticanja ili formiranja prvih pojmova, kako da se verbalno učenje osmisli, kako se ostvaruje supsumcija ili povezivanje novih i ranije stečenih pojmova, u kakvom je odnosu ova teorija sa ostalim kognitiovističkim teorijama učenja i koji su to kritički pogledii ili ocene po kojima se ova teorija može učiniti istinski produktivnom sa aspekta nastave.
Reference
Andrilović, V. i M., Čudina (1985). Psihologija odgoja i obrazovanja. Zagreb: Školska knjiga.
Ausubel, D. P., (1962). „А subsumption teory of meainingful verbal learning and retention”. The Journal of General Psychology, 66, 213-244.
Ausubel, D. P., (1963). The psychology of meaningful verbal learning. New York: Grune & Stratton.
Аusubel, D. P. & Robinson, FD. G. (1969). School learning; an introduction to educational psychology. New York: Holt, Rinehart and Winston.
Ausubel, D. P., Novak, J.D., i Hanesian. H., (1978). Educational psychology: A cognitive view (2nd ed.). New York: Holt, Rinehart and Winston.
Ausubel, D. P., (2000). The Acquisition and Retention of Knowledge Cognitive View. Dordrecht/Boston/ London/ Kluwer Academic Publishers.
Благданић, С. (2006). Мреже појмова као фактор подстицања квалитетније комуникације у настави природе и друштва. Развијањe комуникационих компетенција. Педагошки факултет Јагодина, стр. 603–611.
Благданић, С. (2008). Методичка ефикасност мреже појмова. Беогрaд: Учитељски факултет.
Buzan, T. i Buzan, B. (1999). Mape uma, Briljantno razmišljanje. Beograd: Finesa.
Вилотијевић, М. (1999). Дидактика 2. Београд: Учитељски факултет.
Јанковић, А. (2012). Утицај информационо-комуникационе технологије на постигнућа ученика у настави природе и друштва: Докторска дисертација Универезитету у Крагујевцу, Учитељски факултет у Ужицу.
Јовановић-Илић, М. (1970). Улога вежбања структурисања наставног градива у развоју споосбности учења. Београд: Научна књига.
Kinchin, I. M., Hay, D. B., & Adams, A. (2000). How a qualitative approach to concept map analysis can be used to aid learning by illustrating patterns of conceptual development. Educational research, 42(1), 43-57.
Jukić, S. (1995). Učenje učenja u nastavi. Beograd: Učiteljski fakultet.
Mayer, R. E. (2009). Multimedia learning. Cambridge university press.
Шарановић–Божановић, Н., Милановић–Наход С. (2002). Знање и наставни програм. Зборник Института за педагошк истраживања у Београду 34, стр. 65–78.
Novak, J. D., & Cañas, A. J. (2008). The Theory Underlying Concept Maps and How to Construct and Use Them. Преузето 07. 03. 2015., од http://cmap.ihmc.us/docs/theory-of-concept-maps
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).