FAKTORI KOJI DOPRINOSE NASTANKU DEKUBITUSA KOD PACIJENATA SA POVREDAMA KIČMENE MOŽDINE

  • Sasa Milicevic
  • Zoran Bukumiric University of Pristina, Medical faculty in Pristina, Kosovska Mitrovica
  • Aleksandra Karadzov Nikolic
  • Rade Babovic
  • Aleksandra Sekulic
  • Srbislav Stevanovic
  • Slobodan Jankovic University of Kragujevac, Faculty of Medical Sciences
Ključne reči: Spinal Injuries||, ||povrede kičmene moždine, Ulcer||, ||ulkus, Rehabilitation||, ||rehabilitacija, Pressure Ulcer||, ||dekubitus, Pressure||, ||pritisak,

Sažetak


Uvod: dekubitalni ulkus je česta komplikacije kod pacijenata sa povredom kičmene moždine.

Cilj: utvrditi učestalost i faktore rizika dekubitalnih ulkusa kod pacijenata sa povedom kičmene moždine u toku rehabilitacije.

Materijal i metode: ovaj rad predstavlja retrospektivnu studiju koja je obuhvatila 453 pacijenta sa povredom kičmene moždine koji su rehabilitovani u Klinic za rehabilitaciju Dr M. Zotović, Beograd, Srbija u periodu od Januara 2000. do Decembra 2009. godine. Faktori rizika dekubitlanih ulkusa kod pacijenata sa povredom kičmene moždine koji su ispitivani u ovoj studiji su: starost, pol, način povređivanja, neurološki nivo povrede, kmpletnost lezije, spasticitet i dužina boravka. Postojanje  lokalizacija dekubitalnih ulkusa je bila registrovana na prijemu, u toku rehabilitacije i na otpustu. Nivo statističke značajnosti je testiran na nivou od 0.05.

Rezultati:  u studiju je uključeno 453 pacijenata od kojih 383 (84.5%) nije imalo dekubitalni ulkus u toku rehabilitacije i 70 (15.5%) pacijenata sa dekubitalnim ulkusom u toku rehabilitacije. Od ukupnog broja pacijenata 333 (73.5%) na bilo muškog i 120 (26.5%) je bilo ženskog pola. Prosečna starost pacijenata koji su uključeni u studiju je bila 51.8±17.2 godina. U multiplo regresionom modelu statiskički značajan prediktor dekubitalnog ulkusa u toku rehabiltiacije je bio postojanje ulkusa pre rehabilitacije (B=1420, p<0.001), sa odnosom šansi OR=4.1. Ovo na pokazuje da pacijenti koji su imali dekubitalni ulkus na prijemu imaju četiri puta veću šansu da ponovo dobiju ulkus u toku rehabilitacije. Takođe statistički značajan predikto dekubitlanih ulkusa u toku rehabilitacije je bio FIM skot na prijemu (B= -0036, p<0.015).

Zaključak: prevencija dekubitlanih ulkusa skraćuje vreme rehabilitacije i povećava funkcionalni oporavak kod pacijenata sa povredom kičmene moždine.

Biografije autora

Sasa Milicevic

Clinic of rehabilitation Dr M. Zotovic, Belgrade,

Specialist of physical and rehabilitation medicine,

Departmen of spinal cord injury

Zoran Bukumiric, University of Pristina, Medical faculty in Pristina, Kosovska Mitrovica
Institute of Medical Statistics and Informatics
Aleksandra Karadzov Nikolic
Institute of rheumatology, Belgrade, specialist of physical and rehabilitation medicine
Rade Babovic

Clinic of rehabilitation Dr M. Zotovic, Belgrade, 

Specialist of physical and rehabilitation medicine

Department of spinal cord injury

Aleksandra Sekulic

Clinic of rehabilitation Dr M. Zotovic, Belgrade, 

specialist of physical and rehabilitation medicine

 

Srbislav Stevanovic

Clinic of rehabilitation Dr M. Zotovic, Belgrade, 

specialist of physical and rehabilitation medicine

Slobodan Jankovic, University of Kragujevac, Faculty of Medical Sciences
Clinic of pharmacology
Objavljeno
2012/07/06
Rubrika
Originalni naučni članak