Održivost etnoreligijskog identiteta kao dominantne forme kolektivnih identifikacija na Kosovu i Metohiji
Sažetak
Kolektivni identitet predstavlja konstrukciju najvišeg nivoa apstrakcije, dok različite forme konkretnije određenih simboličkih granica obrazuju hijerarhizovane okvire i strukturu kolektivnih identifikacija. Etničke identifikacije na kosovskom području prepoznaju se kao one koje su neraskidive sa verskom pripadnošću, čemu odgovara i sve veća zastupljenost termina „etnoreligijski identitet“ (G. Duijzings). Etnija i nacija izvedene su primordijalno, označavajući „natporodicu“ (A. Smith) ili pak „metaforičko srodstvo“ (T. H. Eriksen). Ovakvi koncepti objedinjuju predstave o zajedničkoj krvi i zajedničkom poreklu koje bi trebalo (od)braniti poput svetinja uz podvig bezuslovnog žrtvovanja sopstvenog života. Teritorija Kosova i Metohije može se izdvojiti kao primer večne (borbe) zemlje predaka za obe ratom zahvaćene zajednice. Zemlja predaka predstavlja osnovu zamišljene moderne nacije, ali ona postaje naročito jaka tek kada većinska zajednica ustanovi i sopstvenu nacionalnu religiju. Osnova kosovskih etničkih identiteta oblikovana je kulturalističkim koncepcijama, posebno religijskom osnovom. Dinamika odnosa između zajednica na ovom prostoru etnički je definisana, ali predstavlja paradigmu inverzije primarnih granica kolektivnog identiteta iz konfesionalnih u etničke. Posmatrajući apstraktnije, ovo područje bilo je konstantan primer genealoško-etničke osnove izgradnje kolektivnog identiteta (Popić, 2021). Otvoreno je pitanje šta je danas ostalo iza etnoreligijskih granica kao tradicionalno dominantnih okvira kolektivnih identifikacija ovog prostora. Da li je etnoreligijski identitet prevaziđen ili i dalje ostaje dominantna forma kolektivnih identifikacija na savremenom Kosovu i Metohiji? Naime, koliko je mladima na savremenom Kosovu i Metohiji važna verska pripadnost i koliko poverenja izražavaju prema matičnoj verskoj zajednici? Da li ovde religija doprinosi izgradnji osećaja međuetničkog zajedništva?
Cilj rada je kritičko razmatranje problema održivosti koncepta etnoreligijskog identiteta u definisanju strukture kolektivnih identifikacija na Kosovu i Metohiji. Analiza je data sa stanovišta ključnih teorijskih pozicija o etnoreligijskom oblikovanju kolektivnih identifikacija na Kosovu i Metohiji, potom u kontekstu savremenih društvenih promena koje oblikuju višestruke društvene stvarnosti ove teritorije, i najzad na empirijskoj ravni o relevantnim savremenim identifikacionim etnoreligijskim transformacijama utvrđenim među kosovskim studentima srpske i albanske izvorne etničke pripadnosti. Podaci su dobijeni na osnovu anketnog istraživanja sprovedenog početkom decenije. Tumačenje ovih transformacija ukazuje na pitanje neophodnosti rekonceptualizacije osnova na kojima se gradi kolektivni identitet na ovom prostoru. Sociološki je važno pratiti da li su i koliko politički relevantni identiteti definisani etnoreligijskim oznakama (izvornim i novim), sličnostima i razlikama.
Reference
Agamben, G. (1995). Homo Sacer: Sovereign power and bare life. Translated by Mirko Kopić. Zagreb: Multimedijalni institut [In Croatian]
Cifrić, I., Nikodem, K. (2006). Social identity in Croatia: A concept and dimensions of social identity. Socijalna ekologija Zagreb 15 (3), 173–202. Available at: https://hrcak. srce.hr/file/11375. [In Croatian]
Duijzings, G. (2005). Religion and the politics of identity in Kosovo. Beograd: Biblioteka XX vek. [In Serbian]
Durkheim, E. (1982). The elementary forms of the religious life. Beograd: Prosveta. [In Serbian]
Durkheim, E. (2007). The society is man’s god. Beograd: Institut za sociološka istraživanja, Filozofski fakultet. [In Serbian]
Eriksen, T. H. (2004). Ethnicity and nationalism. Beograd: Biblioteka XX vek. [In Serbian]
Gavrilović, D., Jovanović, M. (2011). Orthodoxy in the function of social capital in contem- porary Serbia – A turn towards the future or a return to the past. In: M. Blagojević, D. Todorović (eds.). Orthodoxy from an empirical perspective, 139–150. Belgrade: Institute for Philosophy and Social Theory; Niš: YSSSR. [In Serbian]
Gellner, E. (1998). Nations and nationalism. Zagreb: Politička kultura. [In Croatian]
Golubović, Z. (1999). Me and others: Anthropological explorations of individual and collective identity. Beograd: Republika. [In Serbian]
Grbin, M., (2015). Foucault and Space. Sociološki pregled, vol. XLIV (3), 305–312. DOI: 10.5937/socpreg1503305G
Hobsbawm, E. (1993). Nations and nationalism: Programme, myth, reality. Zagreb: Novi Liber. [In Croatian]
Jenkins, R. (2008). Social Identity. London and New York: Routledge.
Maloku, E., Derks, B., Van Laar, C., Ellemers, N. (2018). Stimulating interethnic contact in Kosovo: The role of social identity complexity and distinctiveness threat. Group Processes & Intergroup Relations 22 (7), 1039–1058. doi.org/10.1177/1368430218808884.
Maloku, E., Derks, B., Van Laar, C., Ellemers, N. (2016). Building national identity in new- born Kosovo: Challenges of integrating national Identity with ethnic identity among Kosovar Albanians and Kosovar Serbs. In: S. McKeown, R. Haji, N. Ferguson (еds.). Understanding peace and conflict through social identity theory: Contemporary and world perspectives, 245–260. Springer International Publishing. Doi.org/10.1007/978- 3-319-29869-6_16.
Popić, S. (2021). (De)construction of collective identity in Kosovo and Metohija (doctoral dissertation). Faculty of Philosophy, University of Niš, Niš. Available at: https://hdl. handle.net/21.15107/rcub_nardus_21879. [In Serbian]
Popović, M. (1977). Vidovdan and the holy cross. Beograd: Slovo ljubve. [In Serbian]
Ross, A. (2019). Finding political identities: Young people in a changing Europe. London, UK: Palgrave Macmillan.
Schnapper, D. (1996). Community of citizens: On the modern idea of nationality. Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića. [In Serbian]
Smith, A. (2010). National identity. Beograd: Biblioteka XX vek. [In Serbian]
Tolvaišis, L. (2013). Historical memories of Kosovo Serbs in the post-war period and con- flicting Serbian national narratives about Kosovo. Darbai ir dienos (60), 205–235. Available at: https://vb.vdu.lt/object/elaba:6122945/index.html.
Vasiljević, J. (2016). Anthropology of citizenship. Novi Sad: Mediterran Publishing. [In Serbian]