PROFIL IZABRANIH UZORAKA HRVATSKIH SPORTAŠA BAZIRANIH NA ČESTICAMA SKALE SPORTSKE LJUBOMORE (SJS)

  • Joško Sindik Institut za antropologiju, Zagreb
  • Ana-Mary Bauer Ćuk Institut za antropologiju, Zagreb
DOI: https://doi.org/10.5937/timsact10-10524

Sažetak


Problematika ovog članka odnosi se na ulogu ljubomore u sportu, koja se tumači kao negativna emocionalna reakcija praćena mislima o vlastitoj neadekvatnosti u slučaju usporedbe s pojedinca drugima. Cilj ovog istraživanja jest definirati karakteristične profile hrvatskih sportaša, bazirane na pojedinačnim česticama Skale sportske ljubomore (SJS II), na osnovi nekolicine varijabli: spol, dobna skupina i vrsta sporta. Tri dobivena klastera su podjednako uravnoteženi prema broju slučajeva u svakom od klastera.Najjednostavnije objašnjeno, klasteri jasno razlikuju najviše ljubomorne, umjereno ljubomorne i nisko ljubomorne sportaše. Među značajkama sportaša u svakoj od skupina, u najljubomornijem (prvom) klasteru su sportaši iz timskih sportova, žene i stariji sportaši. Žene, kuglači, sportaši iz pojedinačnog (koaktivnog) sporta i najmlađi sportaši su najmanje ljubomorni (grupirani su u trećem klasteru).

Biografije autora

Joško Sindik, Institut za antropologiju, Zagreb

znanstveni suradnik

(društvene znanosti - kineziologija)

(humanističke znanosti - antropologija)

Ana-Mary Bauer Ćuk, Institut za antropologiju, Zagreb
dipl. sociolog, stručna suradnica u uredu ravnatelja
Objavljeno
2016/07/11
Broj časopisa
Vol. 10 Br. 2 (2016): TIMS Acta
Rubrika
Originalni naučni članak
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:

  1. Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.

  2. Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.

  3. Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).