STAVOVI LOKALNOG STANOVNIŠTVA PREMA UTICAJU TURIZMA NA PALIĆU
Sažetak
U ovom radu se razmatraju stavovi lokalnog stanovništva prema uticaju turizma na turističku destinaciju Palić. Istraživanjem uloge i značaja lokalnog stanovništva u proces razvoja turizma, ukazuje se na trenutno stanje, pozitivne i negativne uticaje kao i mogućnosti unapređenja turizma. Cilj ovog rada se ogleda u utvrđivanju uticaja turizma na destinaciju Palić posmatran kroz stavove, uključenost i doprinos lokalnog stanovništva. Na uzorku od 100 odraslih osoba (46 muškaraca) sprovedena je anketa sa 18 pitanja koja su preuzeta iz prethodnih sličnih istraživanja. Pomoću Cronbach-ove alfe utvrđena je dobra unutrašnja pouzdanost upitnika. Utvrđeno je da lokalno stanovništvo Palića generalno visoko ocenjuje uticaj turizma i prepoznaje njegov pozitivan uticaj na lokalni razvoj. Žene su bile strože u proceni uticaja turizma, dok se ocene ispitanika različite starosti nisu značajno razlikovale. Značaj turizma za lokalni razvoj više prepoznaju oni koji su u njemu angažovani. Realni uticaj sva tri faktora (pola, starosti i angažovanosti u turizmu), međutim, bio je mali.
Reference
Andereck, K. L., & Vogt, C. A. (2000). The Relationship between Residents’Attitudes toward Tourism and Tourism Development Options. Journal of Travel Research, 39, 27–36.
Andriotis, K., & Vaughan, R. (2003). Urban Residents’ Attitudes toward Tourism Development: The Case of Crete. Journal of Travel Research, 42, 172–185.
Bartlett, M.S. (1954). A note on the multiplyng factors for various chi square approximations. Journal of the Royal Statistical Society, 16 (Series B), 296-298.
Baum, T. (2015). Human resources in tourism: Still waiting for change? Tourism Management, 50, 204–212.
Boley, B. B., McGehee, N., Perdue, R. R., & Long, P. (2014). Empowerment and resident attitudes toward tourism: Strengthening the theoretical foundation through a Weberian lens. Annals of Tourism Research, 49, 33–50.
Boranić-Živoder, S., Tomljenović, R., & Čorak, S. (2011). Suradnja interesnih skupina u turističkim destinacijama. In Izazovi upravljanja turizmom (pp. 15–32). Zagreb: Institut za turizam.
Božić, A., & Milošević, S. (2019). Ekološka odgovornost u hotelijerstvu. Tims. Acta, 13(1), 51–60.
Candela, G., & Figini, P. (2012). The economics of tourism destinations. Bologna: University of Bologna, Department of Economics.
Cohen, J.W. (1988). Statistical Power Analysis for the Behavioral Sciences. New York: L. Erlbaum Associates, Hillsdale.
Denda, S. (2014). Održivi razvoj parka prirode Palić – želja ili realnost. Beograd: Geografski fakultet, Univerzitet u Beogradu.
De Vellis, R.F. (2003). Scale development: Theory and applications (2nd ed.). Thousand Oaks, California: Sage.
Gredičak, T. (2009). Kulturna baština i gospodarski razvitak Republike Hrvatske. Ekonomski pregled, 196–218.
Janković-Milić, V., Jovanović, S., & Krstić, B. (2011). Human Resources in Tourism as a Factor of its Employment and Competitivness Growth – Comparative Analysis of Serbia and Surrounding Countries. Facta Universitatis, 8(4), 433–445.
Jegdić, V. (2011). Turizam i održivi razvoj. Novi Sad: Fakultet za sport i turizam.
Jovičić, D. (2010). Turizam i životna sredina. Novi Beograd: Ton plus.
Kaiser, H. (1970). A second generation Little Jify. Psychometrika, 35, 401–415.
Kaiser, H. (1974). An index of factorial simplicity. Psychometrika, 39, 31–36.
Kattel, R. (1966). The scree test for the number of factors. Multivariate Behavioral Research, 1(2), 245–276.
Kuvan, Y., & Akan, P. (2005). Residents’ attitudes toward general and forest-related impacts of tourism: the case of Belek, Antalya. Tourism Management, 26, 691–706.
Látková, P., & Vogt, C. A. (2012). Residents’ attitudes toward existing and future tourism development in rural communities. Journal of Travel Research, 51(1), 50–67.
Lankford, S., & Howard, D. (1994). Developing a Tourism Impact Attitude Scale. Annals of Tourism Research, 21, 121–139.
Lee, T. (2013). Influence analysis of community resident support for sustainable tourism development. Tourism Management, 34(C), 37–46.
Long, T., Perdue, R., & Allen, L. (1990). Rural resident tourism perceptions and attitudes by community level of tourism. Journal of Travel Research, 28(3), 3–9.
Mathieson, A., & Wall, G. (1990). Tourism economic, physical and social impacts. Harlow: Longman.
Milošević, S. (2016). Uticaj socio-ekonomskih elemenata na vrednovanje turizma kao faktora meke moći. Sremska Kamenica: Fakultet za poslovnu ekonomiju.
Milošević, S. (2017). Analiza objektivnih pokazatelja razvijenosti turizma u Crnoj Gori. Tims. Acta, 11(1), 31–43.
Rudan, E. (2012). Uloga lokalnog stanovništva u razvoju turizma destinacije. Tranzicija, 58-67.
Stefanović, V. (2010). Turistički menadžment. Niš: Prirodno-matematički fakultet Niš.
Stefanović, V., & Gligorijević, Ž. (2010). Ekonomika turizma. Niš: Sven.
Stojanović, V. (2006). Održivi razvoj turizma i životne sredine. Novi Sad: Prirodno-matematički fakultet, Departman za geografiju turizam i hotelijerstvo.
Tabachnick, B.G., & Fidell, L.S. (2007). Using Multivariate Statistics. Boston: Pearson Education, Boston.
Tepavčević, J., Blešić, I., Bradić, M.,& Ivkov, M. (2019). Stavovi lokalnog stanovništva prema razvoju turizma u Vrbasu. Tims. Acta, 13(1), 15–25.
Tosun, C. (2000). Limits to community participation in the tourism development process in developing countries. Tourism Management, 21(6), 613–633.
Ubavić, P. (2015). Kreiranje konkurentskog profila Srbije kao turističke destinacije. Kuršumlija: Škola biznisa.
Turistička organizacija grada Subotica. (2019). Preuzeto 17. septembra 2019, sa https://visitsubotica.rs
Wang, Y., Pfister, R. E., & Morais, D. (2006). Residents’ Attitudes toward Tourism Development: A case study of Washington, NC. Northeastern Recreation Research Symposium – Collection of Papers, 411–418.
Watkins, M.W. (2000). Monte Carlo PCA for parallel analysis [computer software]. State College, PA: Ed and Psych Associates.
Woosnam, K. M. (2012). Using Emotional Solidarity to explain residents’ attitudes about tourism and tourism development. Journal of Travel Research, 51(3), 315–327.
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).