PRECIZNOST - MOTORIČKA SPOSOBNOST KOJA OPISUJE USPEŠNOG KOŠARKAŠA
Sažetak
Preciznost, kao bazična motorička sposobnost predstavlja, uz koordinaciju najmanje istrženo područje motoričkog prostora. Slično je i sa preciznošću, specifičnom za određene sportove kakva je i košarka. U njoj se prati ispoljavanje preciznostiu najspecifičnijim uslovima – košarkaška utakmica. Ovaj rad predstavlja pregled istraživanja, kada je reč o preciznosti, sa kritičkim osvrtom na pomenuti fenomen. Izuzev osvrta na zaključke, koji se odnose na preciznost kao bazičnu motoričku sposobnost (te su u radu predstavljeni kao plod spekulacije i oslanjanja na prethodna saznanja), dat je i pregled istraživanja empirijskog karaktera, koja su vezana za situacionu preciznost. Navedena istraživanja usmerena su na ispitivanje povezanosti šablona šuta i razdaljine od mete; vizuelizaciju cilj; te uticauticaj dimenzionalnosti skeleta na preciznost. Jedan od ciljeva rada je da ukaže na značaj preciznosti, kada je reč o igračima na poziciji beka, što bi mogao biti jedan od bitnih faktora selekcije.
Reference
de Oliveira, R. F., Oudejans, R. R. D., Beeh, P. J. (2008): Gaze Behavior in Basketball Shooting: Further Evidence for Online Visual Control. Research Quarterly for Exercise and Sport 79(3), 399-404. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18816952 (27.2.2013)
Jakovljević, S. (2010): Tehnologija košarkaškog treninga. Beograd: „3D+“
Jurimae, T. & Visnapuu, M. (2008): The influence of basic body and hand anthropometry on the results of different throwing tests in young handball and basketball players. Anthropologischer Anzeiger 66 (2) 223-236. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/18712161 (27.2.2013)
Joško, S. I Joško, V. (2011): Razlike ukupne situacione efikasnosti vrhunskog košarkaša u odnosu na konativne karakteristike. Facta universitas-series: Physical Education and Sport, 9 (1), 99-112. http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=1451-740X1101099S (27.2.2013)
Karalejić, M. (2001): Osnove košarke. Beograd: Papirus.
Karalejić, S. (2004): Uticaj košarke na kifotično i lordotično loše držanje i motorički status dečaka. Godišnjak Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja (12), 241-245. http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0353-87960412241K (27.2.2013)
Karalejić, M. I Jakovljević, S (2009): Dijagnostika u košarci. Novi Sad: „3D“.
Malacko, J. (1991): Osnove sportskog treninga. Novi Sad: FTN.
Menzel, H. J. (2000): Identification of movement patterns by time discrete variables and analysis of time courses. 18 International Symposium on Biomechanics in Sports. Hong Kong, Kina. https://ojs.ub.uni-konstanz.de/cpa/article/view/2515 (27.2.2013)
Miller, S. I Bartlett, R. (1996): Relationship between basketball shooting kinematics distance and plazing poyition. Journal of Sports Science 14, 243-253. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/8809716 (27.2.2013)
Nićin, Đ. (2001): Antropomotorika. Novi Sad.
Oudejans, R. D. R., van den Langenberg, R. W., Huter, R. I. (2002): Aiming at a far target under different viewing conditions: Visual control in basketball jump shooting. Human Movement Science 21 (2002), 457-480. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/12450679 (27.2.2013)
Perić, D. (2009): Dijagnostika u sportu. Beograd: DTA.
Rojas, F. J., Cepero, M., Ona, A. & Gutierrez, M. (2000): Kinematic adjustments in the basketball jump shoot against an opponent. Ergonomics 43(10), 1651-1660. http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11083144 (27.2.2013)
Rubin, P. (1998): Metodika i tehnika. Novi Sad: Graph style.
Trninić, M., Jeličić, M. I Foretić, N. (2012): Relacije morfološkog statusa i situacione efikasnosti sa sportskim postignućem timova vrhunskih košarkaša juniora. Fizička kultura, 66 (2), 100-109. http://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0350-38281202100T (27.2.2013)
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).