Značaj habilitacionog tretmana kod dece operisane od kraniosinostoza u prvoj godini života
Sažetak
Uvod/Cilj. Kraniosinostoza je stanje koje nastaje intrauterino ili se razvija u odojačkom periodu, a predstavlja prerano srastanje kranijalnih sutura. Ovakvo srastanje sutura ograničava normalan razvoj kranijuma i dovodi do poremećaja u fazi brzog rasta i razvoja mozga. Nastanak kraniosonostoza povezan je sa povećanom incidencijom kašnjenja u razvoju tokom odojačkog perioda. Tretman kraniosinostoza je hirurški. Uloga fizijatra je da u postoperativnom periodu izvrši procenu psihomotornog razvoja i sprovede habilitacioni tretman. Cilj ovog rada je bio da se kod dece operisane od kraniosonostoza u prvoj godini života utvrdi distribuciju tipa kraniosinostoza prema uzrastu i polu deteta, utvrdi efikasnost habilitacionog tretmana i ispitaju somatosenzorni evocirani potencijali u preoperativnom i postoperativnom periodu. Metode. Sprovedena je retrospektivna studija, a podaci su prikupljeni iz medicinske dokumentacije 51 deteta kod kojih je postavljena dijagnoza kraniosinostoze i urađena hiruška intervencija, a kod kojih je ustanovljeno kašnjenje u motornom razvoju u odnosu na uzrast i tip kraniosinostoze. Deca obuhvaćena ovim istraživanjem su, tokom praćenja, bila uključena u habilitacioni tretman. Rezultati. Pokazano je da rano dijagnostikovanje i hirurška intervencija imaju povoljan efekat na razvoj motornih funkcija dece obolele od kraniosinostoze. Takođe je dokazan značaj stimulacionog tretmana u postoperativnom periodu na dostizanje adekvatnog stepena motornog razvoja deteta u odnosu na starosnu dob. Rezultati našeg istraživanja potvrđuju rezultate dobijene u ranije objavljeni studijama, da deca koja nisu operisana i uključena u habilitacioni tretman postoperativno, pokazuju kašnjenje u psihomotornom razvoju umerenog stepena. Zaključak. Habilitacioni tretman značajno je smanjio odstupanja u psihomotornom razvoju dece sa kraniosinostozom, ukoliko je započet odmah posle hirurške intervencije.
Reference
Melville H, Wang Y, Taub PJ, Jabs EW. Genetic Basis of Poten-tial Therapeutic Strategies for Craniosynostosis. Am J Med Genet A 2010; 152A(12): 3007–15.
Da Costa AC, Anderson VA, Savarirayan R, Wrennall JA, Chong DK, Holmes AD et al. Neurodevelopmental functioning of in-fants with untreated single – suture craniosynostosis during early infancy. Childs Nerv Syst 2012; 28(6): 869–77.
Wall SA, Thomas GP, Johnson D, Byren JC, Jayamohan J, Magdum SA et al. The preoperative incidence of raised pressure in non-syndromic sagittal craniosynostosis is underestimated in litera-ture. J Neurosurg Pediatr 2014; 14(6): 674–81.
Kajdic N, Spazzapan P, Velnar T. Craniosynostosis-Recognition, clinical characteristics, and treatment. Bosn J Basic Med Sci 2018; 18(2): 110–6.
Ruane EJ, Garland CB, Camison L, Fenton RA, Nischal KK, Pollack IF at al. A Treatment Algorithm for Patients Pre-senting with Sagittal Craniosynostosis after the Age of 1 Year. Plast Reconstr Surg 2017; 140(3): 582–90.
Paniagua B, Emodi O, Hill J, Fishbaugh J, Pimenta LA, Aylward SR, at al. 3D of Brain Share and Volume After Cranuial Vault Remodeling Surgery for Craniosynostosis Correction in In-fants. Proc SPIE Int Soc Opt Eng 2013; 8672: 86720V.
Sze RW, Parisi MT, Sidhu M, Paladin AM, Ngo AV, Seidel KD et al. Ultrasound screening of the lambdoid suture in the child with posterior plagiocephaly. Pediatr Radiol 2003; 33(9): 630–6.
Hellbrugge TH, Coulin S, Reisa Bergezann E, Kohler G, Lajosi F, Schamberger R. Munchener Funktionelle Entwicklungsdiagnos-tik. Munchen: Univesitat Munchen, Institut fur sociale Padi-atric und Jugendmedizin; 1977. (German)
Vojta V. Die Zerebralen Bewegungsstörungen im Säugling-salter. Stuttgart: Enke 1984. (German)
Bellew M, Chumas P. Long-term developmental follow up in children with nonsyndromic craniosynostosis. J Neurosurg Pe-diatr 2015; 16(4): 445–51.
Ardalan M, Rafati A, Nejat F, Farazmand B, Majed M, El Khashab M. Risk factors associated with craniosynostosis: a case control study. Pediatr Neurosurg 2012; 48(3): 152–6.
Patel A, Yang JF, Hashim PW, Travieso R, Terner J, Mayes LC, et al. The impact of age at surgery on long-term neuropsycho-logical outcomes in sagittal craniosynostosis. Plast Reconstr Surg 2014; 134(4): 608e–17e.
Governale LS. Craniosynostosis. Pediatr Neurol 2015; 53(5): 394–401.
Speltz ML, Collet BR, Wallace ER, Starr JR Cradock MM, Buono L, et al. Intellectual and academic functioning of school-age children with single-suture craniosynostosis. Pediatrics 2015; 135(3): e615–23.
Knight SJ, Anderson VA, Spencer-Smith MM, Da Costa AC. Neu-rodevelopmental Outcomes in Infants and Children with Sin-gle-suture Craniosynostosis: a systematic review. Dev Neuro-psychol 2014; 39(3): 159–86.