Uticaj fizičke aktivnosti na prevenciju i pojavu deformiteta kičmenog stuba kod dece u razvoju

  • Irena Lazić University Children’s Hospital, Belgrade, Serbia
  • Ivana Petronić Marković University Children’s Hospital, Belgrade, Serbia
  • Sanja Sindjić Antunović University Children’s Hospital, Belgrade, Serbia
  • Dejan Nikolić University Children’s Hospital, Belgrade, Serbia
  • Tanja Aleksić Healthcare Facility “Pančevo”, Pančevo, Serbia
  • Dragica Bukumirić Healthcare Facility “Pančevo”, Pančevo, Serbia
Ključne reči: adolescenti, deca, vežbanje, kifoza, skolioza, kičma, krivine, ankete i upitinici

Sažetak


Uvod/Cilj. Publikovani podaci ukazuju na to da na pojavu deformiteta kičmenog stuba kod dece značajan uticaj ima fizička aktivnost. Cilj istaživanja je bio da se ispita uticaj fizičke aktivnosti na prevenciju i pojavu deformiteta kičmenog stuba kod dece. Metode. Istraživanje je sprovedeno po tipu opservacione, kliničke studije u periodu od 2016. do 2018. godine. Učesnici studije su bila deca sa deformitetima kičme, koja su prvi put pregledana od strane fizijatra i dečjeg hirurga. Uzorak je obuhvatio 100 dece sa deformitetima kičme, uzrasta 7–17 godina. Kontrolnu grupu je činilo 100 dece bez deformiteta kičme, sličnog uzrasta. Instrument studije bio je upitnik na bazi ankete koji su popunjavala deca ili roditelji/staratelji. Pitanja su se odnosila na različite parametre od mogućeg značaja za postojanje deformiteta kičme, a posebno na upražnjavanje fizičkih aktivnosti. Prikupljeni podaci su procesuirani korišćenjem metoda deskriptivne i analitičke statistike. Rezultati. Skolioza je bila najčešći deformitet kičmenog stuba, zastupljena kod 67% dece (p = 0.0006). Ispitanici iz obe grupe nisu se bitno razlikovali prema polu. Deca u grupi sa deformitetima kičmenog stuba bila su statistički značajno starijeg uzrasta (11,5 ± 3,1 god. vs.10,4 ± 3, 1 god, p = 0.016), povećane telesne mase (43,9 ± 16,0 kg vs. 39,3 ± 16,6 kg, p = 0.046) i visine (151,7 ± 17,2 cm vs.145,8 ± 18,2 cm, p = 0.019) i bila su manje fizički aktivna (81,0% vs. 92,0%, p = 0,001). Preko 80% dece se redovno bavilo fizičkim aktivnostima, češće rekreativno i u proseku 2,5–3 sata nedeljno. Zaključak. Deca iz grupe sa deformitetima kičme su bila značajno manje uključena u fizičke aktivnosti u odnosu na kontrolnu grupu, ali nije bilo značajne razlike u učestalosti i trajanju vremena provedenog u fizičkim aktivnostima tokom nedelje. Za decu je važno da se bave fizičkim aktivnostima, rekreativno, a prema našem istraživanju 3 sata nedeljno.

Reference

Hawes MC, O'brien JP. The transformation of spinal curvature into spinal deformity: pathological processes and implications for treatment. Scoliosis 2006; 1(1): 3.

McMaster MJ. Spinal growth and congenital deformity of the spine. Spine 2006; 31(20): 2284‒7.

Bettany-Saltikov J, Weiss HR, Chockalingam N, Kandasamy G, Arnell T. A Comparison of Patient-Reported Outcome Measures Following Different Treatment Approaches for Adolescents with Severe Idiopathic Scoliosis: A Systematic Review. Asian Spine J 2016; 10(6): 1170‒94.

Lizak-Popiołek D, Czarny W, Niewczas M. The problem of pos-tural defects in children and adolescents and role of school teachers and counselors in their prevention. Sci Rev Physical Culture 2014; 4(4): 11‒8.

Baxter-Jones AD, Maffulli N. Endurance in young athletes: it can be trained. Br J Sports Med 2003; 37(2): 96‒7.

Gunawardena N, Kurotani K, Indrawansa S, Nonaka D, Mizoue T, Samarasinghe D. School-based intervention to enable school children to act as change agents on weight, physical activity and diet of their mothers: a cluster randomized controlled tri-al. Int J Behav Nutr Phys Act 2016; 13: 45.

Kakar RS, Simpson KJ, Das BM, Brown CN. Review of Physical Activity Benefits and Potential Considerations for Individuals with Surgical Fusion of Spine for Scoliosis. Int J Exerc Sci 2017; 10(2):166–77.

Sedrez JA, da Rosa MI, Noll M, Medeiros Fda S, Candotti CT. Risk factors associated with structural postural changes in the spinal column of children and adolescents. Rev Paul Pediatr 2015; 33(1): 72‒81. (Portuguese)

Plaszewski M, Kotwicki T, Chwala W, Terech J, Cieśliński IJ. Study protocol and overview of the literature on long-term health and quality of life outcomes in patients treated in ado-lescence for scoliosis with therapeutic exercises. J Back Mus-culoskelet Rehabil 2015; 28(3): 453‒62.

Abbott A, Möller H, Gerdhem P. Contrais: Conservative Treat-ment for Adolescent Idiopathic Scoliosis: a randomised con-trolled trial protocol. BMC Musculoskelet Disord 2013; 14: 261.

Tsirikos AI, Jain AK. Scheuermann's kyphosis; current contro-versies. J Bone Joint Surg Br 2011; 93(7): 857‒64.

Anwer S, Alghadir A, Abu Shaphe M, Anwar D. Еffects of exer-cise on spinal deformities and quality of life in patients with adolescent idiopathic scoliosis. Biomed Res Int 2015; 2015: 123848.

Fearnbach SN, Masterson TD, Schlechter HA, Ross AJ, Rykaczewski MJ, Loken E, et al. Impact of imposed exercise on energy intake in children at risk for overweight. Nutr J 2016; 15(1): 92.

Determinants of Health. Healthy People 2020. Available from: https://www.healthypeople.gov/2020/about/foundation-health-measures/Determinants-of-Health

Fernández I, Canet O, Giné-Garriga M. Assessment of physical activity levels, fitness and perceived barriers to physical activi-ty practice in adolescents: cross-sectional study. Eur J Pediatr 2017; 176(1): 57‒65.

Schulze A, Schrading S, Betsch M, Quack V, Tingart M. Adoles-cent scoliosis: From deformity to treatment. Orthopade 2015; 44(11): 836‒44.

American College of Sports Medicine. Opinion statement on physical fitness in children and youth. Med Sci Sports Exerc 1988; 20(4): 422‒3.

Objavljeno
2021/08/06
Rubrika
Originalni članak