Subarahnoidalno i intracerebralno krvarenje kod korisnika kokaina

  • Ivan Aleksić Military Medical Academy, Institute of Pathology and Forensic Medicine, Belgrade, Serbia
  • Jelena Džambas Military Medical Academy, Institute of Pathology and Forensic Medicine, Belgrade, Serbia
  • Nadica Marinković Military Medical Academy, Institute of Pathology and Forensic Medicine, Belgrade, Serbia
  • Zoran Šegrt University of Defence, Faculty of Medicine of the Military Medical Academy, Belgrade, Serbia
  • Marina Nikolić Serbian Army, Fourth Army Brigade, 41st Infantry Battalion, Department of Health Protection, Vranje, Serbia
Ključne reči: mozak, kokain, autopsija krv, krvarenje, moždano, poremećaji izazvani kokainom, krvarenje, subarahnoidno

Sažetak


Uvod/Cilj. Kokain je alkaloid iz lišća biljki Erythroxylum coca i Erythroxylum novogranatense. Kokain se u organizam može uneti oralno, intranazalno, intravenski, inhalatorno i intragenitalno. Njegovom zloupotrebom mogu nastati subarahnoidalno i intracerebralno krvarenje. Cilj rada bio je da se prikažu koncentracije kokaina i benzoilekgonina (BZ) u telesnim tečnostima i organima, učestalost subarahnoidalnog i intracerebralnog krvarenja i povezanost tih krvarenja sa koncentracijama kokaina/BZ kod obdukovanih korisnika kokaina. Metode. Ispitivanje je obuhvatilo analizu 26 obdukcionih nalaza sa ustanovljenim prisustvom kokaina i/ili BZ iz baze podataka Instituta za patologiju i forenzičku medicinu Vojnomedicinske akademije u Beogradu, Srbija, za period 2005−2018. godine. Analizirane su vrednosti koncentracija kokaina i BZ u krvi, urinu, želudačnom sadržaju, mozgu, bubrezima i jetri sa žučnom kesom, kao i patohistološki nalaz mozga. Rezultati. Istraživanjem je obuhvaćeno 26 obdukovanih pacijenata starih od 23 do 56 godina (srednja vrednost 33,77 ± 8,52), 20 (75,92%) muškaraca i 6 (23,08%) žena. Toksikološko-hemijskom analizom nađen je    kokain u krvi kod 12 (46,15%), u urinu kod 15 (57,69%) i u mozgu kod 8 (30,77%) obdukovanih pacijenata. U krvi je nađen BZ kod 20 (76,92%), u urinu kod 21 (80,77%) i u mozgu kod 10 (38,46%) obdukovanih pacijenata. Subarahnoidalno krvarenje ustanovljeno je kod 10 (38,46%), intracerebralno

 

krvarenje kod 18 (69,23%), a subarahnoidalno i intracerebralno krvarenje zajedno kod 6 (23,07%) obdukovanih pacijenata. Intracerebralno (fokalno i perivaskularno) krvarenje bilo je češće. Koncentracije kokaina i BZ u telesnim tečnostima i organima kod obdukovanih pacijenata kod kojih je ustanovljeno intracerebralno i subarahnoidalno krvarenje bile su statistički značajno više nego kod onih koji nisu imali krvarenja. Zaključak. Subarahnoidalno i intracrebralno krvarenje su bili često zastupljeni kod obdukovanih pacijenata koji su koristili kokain. Korelacija između subarahnoidnog i intracerebralnog krvarenja i koncentracije kokaina u krvi bila je umerene jačine. Utvrđena je jaka korelacija između subarahnoidalnog i intracerebralnog krvarenja i koncentracija BZ u skoro svim analiziranim uzorcima.

Reference

Karch BS, Drummer HO.Karch's Pathology of drug abuse. 5th ed. Boca Raton (London, NY): CRC Press; 2016. p. 28−32, 38−44.

Coe AM, Jufer Phipps RA, Cone EJ, Walsh SL. Bioavailability and Pharmacokinetics of Oral Cocaine in Humans. J Anal Toxicol 2018; 42(5): 285−92.

Karch BS. Karch's pathology of drug abuse, 3th ed. Boca Raton (London, NY): CRC Press; 2001. p. 35, 52, 157−9.

Dart RC. Medical Toxicology. 3th ed. Philadelphia:Lippincott Williams & Wilkins. 2004.p. 1084.

Kolbrich AE, Barnes JA, Gorelick AD, Boyd JS, Cone JE, Huesfis AM. Major and Minor Metabolites of Cocaine in Human Plasma following Controlled Subcutaneous Cocaine Administration. J Anal Toxicol 2006; 30(8): 501−10.

Rang HP, Dale MM, Ritter JM, Moore PK. Pharmacology. 5th ed. Edinburgh: Churchill Livingstone; 2003. p. 41−2.

European Monitoring Centre for Drugs and Drug Addiction. Health and social responses to drug problems: a European guide.Luxembourg:Office of the European Union; 2017.

Chang RT, Kowalski GR, Ricardo Carhuapoma J, Tamargo JR, Naval SN. Cocaine use as an independent predictor of seizures after aneurysmal subarachnoid hemorrhage. J Neurosurg 2016; 124(3): 730−5.

Sang JA, Tae JK, Byung-Woo Y. Epidemiology, Risk Factors, and Clinical Features of Intracerebral Hemorrhage: An Update. J Stroke 2017; 19(1): 3−10.

Pilgrim JL, Woodford N, Drummer OH. Forensic Sci Int. Cocaine in sudden and unexpected death: a review of 49 post-mortem cases. Forensic Sci Int 2013; (1−3): 52−9.

Stephens BG, Jentzen JM, Karch S, Mash DC, Wetli CV. Criteria for the Interpretation of Cocaine Levels in Human Biological Samples and Their Relation to the Cause of Death. Am J Forensic Med Pathol 2004; 25(1): 1−10.

Jenkins JA, Keenan MR, Henningfield EJ, Edward J. Correlation Between Pharmacological Effects and Plasma Cocaine Concentrations after Smoked Administration. J Anal Toxicol 2002; 26(7): 382−92.

Kurth CD, Monitto C, Albuquerque ML, Feuer P, Anday E, Shaw L. Cocaine and its metabolites constrict cerebral arterioles in newborn pigs. J Pharmacol Exp Ther 1993; 265(2): 587−91.

Levine SR, Brust JC, Futrell N, Brass LM, Blake D, Fayad P, et al. A comparative study of the cerebrovascular complications of cocaine: alkaloidal versus hydrochloride-a review. Neurology 1991; 41(8): 1173−7.

Demaerschalk BM, Kleindorfer DO, Adeoye OM, Demchuk AM, Fugate JE, Grotta JC, et al. American heart association stroke council and council on epidemiology and prevention. Scientific rationale for the inclusion and exclusion criteria for intravenous alteplase in acute ischemic stroke: A statement for healthcare professionals from the american heart association/american stroke association. Stroke 2016; 47(2): 581−641.

. Si X, Luo JJ. Acute Cocaine Exposure and Cerebrovascular Diseases: A Retrospective Clinical Study and Literature Review. J Neurol Exp Neurosci 2018; 4(1): 1−6.

Cheng YC, Ryan AK, Qadwai AS, Shah J, Sparks JM, Wozniak AM, et al. Cocaine Use and Risk of Ischemic Stroke in Young Adults. Stroke 2016; 47(4): 918−22.

Siniscalchi A, Bonci A, Mercuri NB, De Siena A, De Sarro G, Malferrari G, et al. Cocaine dependence and stroke: Pathogenesis and management. Curr Neurovasc Res 2015; 12(2): 163−72.

Bajwa AA, Silliman S, Cury JD, Seeram V, Shujaat A, Usman F, et al. Characteristics and Outcomes of Cocaine-Related Spontaneous Intracerebral Hemorrhages. ISRN Neurology 2013; 2013: 124390.

Martin-Schild S, Albright KC, Hallevi H, Barreto AD, Philip M, Misra V, et al. Intracerebral hemorrhage in cocaine users. Stroke 2010; 41(4): 680−4.

Aggarwal SK, Williams V, Levine SR, Cassin BJ, Garcia JH. Cocaine-associated intracranial hemorrhage: absence of vasculitis in 14 cases. Neurology 1996; 46(6): 1741−3.

Sordo L, Indave BI, Barrio G, Degenhardt L, de la Fuente L, Bravo MJ. Cocaine use and risk of stroke: A systematic review. Drug Alcohol Depend 2014; 142: 1−13.

Conway BS, Tamargo RJ. Cocaine Use Is an Independent Risk Factor for Cerebral Vasospasm After Aneurysmal Subarachnoid Hemorrhage. Stroke 2001; 32(10): 2338−43.

Bachi K, Mani V, Jeychandran D, Fayad AZ, Goldstein ZR, Klein NA. Vascular disease in cocaine addiction. Atherosclerosis 2017; 262: 154−62.

Esse K, Fossati-Bellani M, Traylor A, Martin-Schild S. Epidemic of illicit drug use, mechanisms of action/addiction and stroke as a health hazard. Brain Behav 2011; 1(1): 44−54.

Green RM, Kelly KM, Gabrielsen T, Levine S, Vanderzant C. Multiple intracerebral hemorrhages uner smoking "crack" cocaine. Stroke 1990; 21(6): 957−62.

Kibayushi K, Mastri AR, Hirsch CS. Cocaine induced intracerebral hemorrhage: Analysis of predisposing factors and mechanisms causing hemorrhagic strokes. Hum Pathol 1995; 26(6): 659−63.

Salas-Esindola Y, Peniche-Castellanos A, López-Gehrke I, Mercadillo-Pérez P..Leukocystoclastic vasculitis related to cocaine use. Actas Dermosifiliogr 2011; 102(10): 825−7.

Melzer R, Schmid L. Cocaine-induced periostitis and vasculopathy. Rheumatology (Oxford) 2018; 57(39): 450.

Marquez J, Aguirre  L, Muñoz  C, Echeverri A, Restrepo M, Pinto LF. Cocaine-Levamisole-Induced Vasculitis/Vasculopathy Syndrome. Curr Rheumatol Rep 2017; 19(6): 36.

Brajković G, Kilibarda V, Rančić D, Tomašević G, Krstić N, Babić G. Case report. Determination of levamisole as an adulterant in street. MD-Medical Data 2013; 5(1): 99−103. (Serbian)

Objavljeno
2021/12/23
Rubrika
Originalni članak