Terapijski pristup jatrogeno nastaloj invazivnoj moli – prikaz dva slučaja
Sažetak
Uvod. Invazivnu molu, oblik gestacijskih trofoblastnih neoplazmi (GTN), karakteriše penetracija molarnog tkiva u miometrijum i/ili prisustvo udaljenih metastaza. Invazivna mola nastala nakon kompletne mole je češća od invazivne mole nastale od parcijalne hidatiformne mole. Kiretaža materične šupljine sa evakuacijom sadržaja sukcijom je prvi korak u tretmanu molarne trudnoće. Perforacija uterusa je najopasnija komplikacija te procedure, dok je „lažni put“ (false passage) dosta ređa komplikacija. Prikaz bolesnika. Prvi prikaz opisuje bolesnicu staru 47 godina koja je primljena u našu Kliniku sa povišenim vrednostima serumskog beta humanog horionskog gonadotropina (beta hCG)-a pod sumnjom na GTN. Intraoperativno je uočena perforacija u predelu levog roga uterusa kroz koju je prominiralo ovularno tkivo. Histopatološkom analizom (HPA) nakon histerektomije potvrđena je invazivna mola nastala kao posledica jatrogene perforacije uterusa uzrokovane kiretažom. Drugi slučaj predstavlja bolesnicu staru 32 godine koja je primljena u Kliniku zbog krvarenja ex utero, sa mučninom i povišenim vrednostima beta hCG. S obzirom na perzistirajuće povišene vrednosti beta hCG-a i nakon četiri kiretaže, odlučeno je da se izvrši eksplorativna laparotomija. Intraoperativno je uočen „lažni put“ nastao kao komplikacija kiretaže, sa nekrotičnim i molarnim tkivom. HPA tkiva potvrdila je invazivnu molu nastalu od parcijalne mole, kao posledica pomenute jatrogene komplikacije. Zaključak. Prvi slučaj prikazan u ovom radu predstavlja drugi u literaturi opisani slučaj postmolarne GTN nastale kao rezultat jatrogene perforacije uterusa načinjene tokom kiretaže. Drugi slučaj opisan u ovom radu je prvi u literaturi opisan slučaj postmolarne GTN nastale stvaranjem „lažnog puta“ kao jatrogene komplikacije kiretaže materične šupljine. Smatramo da je nacionalni registar jatrogenih komplikacija nastalih tokom lečenja gestacijskih trofoblastnih bolesti neophodan, budući da te komplikacije mogu značajno uticati na terapijske protokole u lečenju ovih bolesti.
Reference
Lurain JR. Gestational trophoblastic disease I: Epidemiology, pathology, clinical presentation and diagnosis of gestational trophoblastic disease, and management of hydatidiform mole. Am J Obstet Gynecol 2010; 203(6): 531‒9.
Shen Y, Wan X, Xie X. A metastatic invasive mole arising from iatrogenic uterus perforation. BMC Cancer 2017; 17(1): 876.
Seckl MJ, Sebire NJ, Berkowitz RS. Gestational trophoblastic disease. Lancet 2010; 376(9742): 717‒29.
Amarin ZO, Badria LF. A survey of uterine perforation fol-lowing dilatation and curettage or evacuation of retained products of conception. Arch Gynecol Obstet 2005; 271(3): 203‒6.
Nikolić B, Lazić J, Rakić S, et al. Invasive mole - Case report of massive uterine destruction. Bosn J Basic Med Sci 2008; 8(4): 373‒6.
Ngan HYS, Seckl MJ, Berkowitz RS, Xiang Y, Golfier F, Sekharan PK, et al. Update on the diagnosis and management of gestational trophoblastic disease. Int J Gynecol Obstet 2018; 143(Suppl 2): 79‒85.
Ngan HYS, Kohorn EI, Cole LA, Kurman RJ, Kim SJ, Lurain JR, et al. Trophoblastic disease. Int J Gynecol Obstet 2012; 119 (Suppl 2): S130–6.
Zhao P, Lu Y, Huang W, Tong B, Lu W. Total hysterectomy versus uterine evacuation for preventing post-molar gestation-al trophoblastic neoplasia in patients who are at least 40 years old: A systematic review and meta-analysis. BMC Cancer 2019; 19(1): 13.
Yamamoto E, Nishino K, Niimi K, et al. Evaluation of a routine second curettage for hydatidiform mole: a cohort study. Int J Clin Oncol 2020; 25(6): 1178–86.
Lao TTH, Lee FHC, Yeung SSL. Repeat Curettage After Evacuation of Hydatidiform Mole. Acta Obstet Gynecol Scand 1987; 66(4): 305–7.
Osborne RJ, Filiaci VL, Schink JC, Mannel RS, Behbakht K, Hoffman JS, et al. Second Curettage for Low-Risk Nonmet-astatic Gestational Trophoblastic Neoplasia. Obstet Gynecol 2016; 128(3): 535– 42.
