Fibrilacija pretkomora uzrokovana strujnim udarom

  • Milovan Stojanović Institute for Treatment and Rehabilitation “Niška Banja”, Niška Banja, Serbia
  • Bojan Ilić Institute for Treatment and Rehabilitation “Niška Banja”, Niška Banja, Serbia
  • Marina Deljanin-Ilić Institute for Treatment and Rehabilitation “Niška Banja”, Niška Banja, Serbia
  • Stevan Ilić Clinic for Internal Diseases “CardioPoint”, Niš, Serbia
Ključne reči: antiaritmici, fibrilacija pretkomora, lečenje lekovima, povrede električnom strujom, elektrokardiografija

Sažetak


Uvod. Strujni udar može dovesti do različitih poremećaja srčanog ritma poput asistolije, ventrikularne fibrilacije, sinusne tahikardije i srčanih blokova. Ipak, nastanak atrijalne fibrilacije (AF) kao posledice strujnog udara, dešava se retko. Prikaz bolesnika. Bolesnik, star 47 godina, primljen je u ambulantu nakon strujnog udara (< 600 V) koji je dobio. Nakon strujnog udara je izgubio svest, pao i zadobio povrede leđa i poglavine. Tokom pregleda, detektovana je aritmična akcija srca, ali bez šumova. Na levoj butini je registrovana ulazna, a na vratu izlazna rana. Elektrokardiogramom je registrovana novonastala AF. U urađenim laboratorijskim analizama nije bilo patološkog odstupanja, dok je ehokardiografskim pregledom registrovana očuvana kontraktilna snaga srca, bez poremećaja segmentne kinetike, uz normalne dimenzije leve pretkomore. Ordiniran je niskomolekularni heparin supkutano i 600 mg propafenona oralno. Nakon 24 h na elektrokardiogramu je registrovan normalni sinusni ritam. Zaključak. Prikazali smo redak slučaj AF uzrokovane električnom strujom koja je konvertovana u sinusni ritam primenom antiaritmika. Iako većina ovako nastalih epizoda AF predstavlja prolazni poremećaj srčanog ritma sa spontanom konverzijom, neophodno je rutinsko praćenje ovih bolesnika.

Reference

1.      Stojanović M, Deljanin-Ilić M, Ilić S, Krstić I, Mitić V, Simonovic D. Prevalence and echocardiographic characteristics of arterial hypertension in patients with atrial fibrillation: a single center study. J Biol Regul Homeost Agents 2019; 33(4): 1167‒70.

2.      Hindricks G, Potpara T, Dagres N, Arbelo E, Bax JJ, Blomström-Lundqvist C, et al.  ESC Scientific Document Group. 2020 ESC Guidelines for the diagnosis and management of atrial fibrillation developed in collaboration with the European Association for Cardio-Thoracic Surgery (EACTS): The Task Force for the diagnosis and management of atrial fibrillation of the European Society of Cardiology (ESC) Developed with the special contribution of the European Heart Rhythm Association (EHRA) of the ESC. Eur Heart J 2021; 42(5): 373‒498.

3.      Varol E, Ozaydin M, Altinbas A, Dogan A. Low-tension electrical injury as a cause of atrial fibrillation: a case report. Tex Heart Inst J 2004; 31(2): 186‒7.

4.      Wander GS, Bansal RK, Anand IS, Arora S, Khurana SB, Chawla LS. Atrial fibrillation following electrical injury. Japan Heart J 1992; 33(1): 131‒4.

5.      Langford A, Dayer M. Electrocution-induced atrial fibrillation: a novel cause of a familiar arrhythmia. BMJ Case Rep 2012; 2012: bcr0120125530.

6.      Bøggild H, Freund L, Bagger JP. Persistent atrial fibrillation following electrical injury. Occup Med (Lond) 1995; 45(1): 49–50.

7.      Jensen PJ, Thomsen PE, Bagger JP, Nørgaard A, Baandrup U. Electrical injury causing ventricular arrhythmias. Br Heart J 1987; 57(3): 279–83.

8.      Waldmann V, Narayanan K, Combes N, Jost D, Jouven X, Marijon E. Electrical cardiac injuries: current concepts and management. Eur Heart J 2018; 39(16): 1459‒65.

9.      Koumbourlis AC. Electrical injuries. Crit Care Med 2002; 30(11): S424‒30.

10.   Akdemir R, Gunduz H, Erbilen E, Ozer I, Albayrak S, Unlu H, et al. Atrial fibrillation after electrical shock: a case report and review. Emerg Med J 2004; 21(6): 744‒6.

Objavljeno
2023/01/04
Rubrika
Prikaz bolesnika