Kefalometrijska analiza kranijalne baze i prednjeg dela lica kod osoba sa mandibularnim prognatizmom

  • Tatjana Čutović Department of Orthodontics, Military Medical Academy, Belgrade, Serbia; Faculty of Medicine of the Military Medical Academy, University of Defence, Belgrade, Serbia
  • Nebojša Jović Faculty of Medicine of the Military Medical Academy, University of Defence, Belgrade, Serbia; Department of Maxillofacial Surgery, Military Medical Academy, Belgrade, Serbia
  • Ljiljana Stojanović Department of Orthodontics, Faculty of Dentistry, University of Belgrade, Belgrade, Serbia
  • Julija Radojičić Department of Orthodontics, Faculty of Medicine, University of Niš, Niš, Serbia
  • Irena Mladenović§ §Department of Prosthodontics, Faculty of Medicine, University of East Sarajevo, Bosnia Herzegovina
  • Stevo Matijević Faculty of Medicine of the Military Medical Academy, University of Defence, Belgrade, Serbia; Department of Oral Surgery, Military Medical Academy, Belgrade, Serbia
  • Ružica Kozomara Faculty of Medicine of the Military Medical Academy, University of Defence, Belgrade, Serbia; Department of Maxillofacial Surgery, Military Medical Academy, Belgrade, Serbia
Ključne reči: mandible||, ||mandibula, prognathism||, ||prognatizam, cephalometry||, ||kefalometrija, skull||, ||lobanja, facial bones||, ||lice, kosti, sella turcica||, ||sela turcika,

Sažetak


Uvod/Cij. U litetaruri postoje različiti stavovi o povezanosti morfologije i veličine kranijalne baze i sagitalnih međuviličnih odnosa. Cilj ovog rada bio je da se ispita morfologija kranijalne baze, uključujući i prednji deo lica, kod ispitanika sa mandibularnim prognatizmom da bi se razjasnile nedoumice donekle suprotnih stavova u literaturi. Metode. Analizirani su rendgenkefalometrijski snimci ukupno 60 bolesnika Klinike za stomatologiju VMA. Svi bolesnici bili su muškog pola, starosti od 18 do 35 godina koji ranije nisu bili ortodontski lečeni. Bolesnici su prema dentoskeletnim odnosima vilica i zuba bili svrstani u dve grupe: grupu P (bolesnici sa mandibularnim prognatizmom) i grupu E (kontrolna grupa ili grupa eugnatih bolesnika). Izmereno je i analizirano 15 kefalometrijskih parametara koji su se odnosili na kranijalnu bazu, frontalni deo lica kao i sagitalne međuvilične odnose. Rezultati. Dobijeni rezultati ukazuju da ni dimenzije kranijalne baze, ni njen ugao ne igraju značajnu ulogu u nastanku mandibularnog prognatizma. Analizom međuzavisnosti ustanovljeno je da postoji statistički značajna negativna korelacija između ugla kranijalne baze (NSAr) i uglova maksilarnog (SNA) i mandibularnog (SNB) prognatizma, kao i pozitivna korelacija između ugla nagiba ramusa prema kranijalnoj bazi (GoArNS) i ugla sagitalnih međuviličnih odnosa (ANB). Dimenzije sedlaste jamice (sella turcica), njena širina i dubina, kao i dužina nosne kosti statistički su značajno povećane kod bolesnika sa mandibularnim prognatizmom, dok ostale analizirane dimenzije prednjeg dela lica nisu bile izmenjene kod ove malokluzije u odnosu na eugnate bolesnike. Zaključak. Pokazalo se da je uticaj kranijalne baze i prednjeg dela lica na ispoljavanje profila kod bolesnika sa mandibularnim prognatizmom mnogo manji ali svakako složeniji, pa bi u dalja istraživanja trebalo uključiti morfogenetska ispitivanja maksilomandibularnog kompleksa kod ocenjivanja ovog uticaja.

Reference

Bishara SE. Textbook of orthodontics. Philadelphia: Saunders 2001.

Proffit WR, Fields HW, Sarver DM. Orthodontics. Jastrebarsko: Naklada Slap; 2009. (Croatian)

Dhopatkar A, Bhatia S, Rock P. An investigation into the rela-tionship between the cranial base angle and malocclusion. An-gle Orthod 2002; 72(5): 456−63.

Enlow DH. Facial growth. 3rd ed. Philadelphia: Saunders; 1990.

Proff P, Will F, Bokan I, Fanghänel J, Gedrange T. Cranial base features in skeletal Class III patients. Angle Orthod 2008; 78(3): 433−9.

Singh GD, Mcnamara JA, Lozanoff S. Finite element analysis of the cranial base in subjects with Class III malocclusion. Br J Orthod 1997; 24(2): 103−12.

Singh GD, McNamara JA, Lozanoff S. Thin-plate spline analysis of the cranial base in subjects with Class III malocclusion. Eur J Orthod 1997; 19(4): 341−53.

Hayashi I. Morphological relationship between the cranial base and dentofacial complex obtained by reconstructive computer tomographic images. Eur J Orthod 2003; 25(4): 385−91.

Singh GD, McNamara JA, Lozanoff S. Morphometry of the cra-nial base in subjects with Class III malocclusion. J Dent Res 1997; 76(2): 694−703.

Anderson D, Popovich F. Relation of cranial base flexure to cranial form and mandibular position. Am J Phys Anthropol 1983; 61(2): 181−7.

Choi WJ, Hwang EH, Lee SE. The study of shape and size of normal sella turcica in cephalometric radiographs. Korean J Oral Maxillofac Radiol 2001; 31: 43−9.

Axelsson S, Storhaug K, Kjaer I. Post-natal size and morphology of the sella turcica: Longitudinal cephalometric standards for Norwegians between 6 and 21 years of age. Eur J Orthod 2004; 26(6): 597−604.

Weisberg LA. Asymptomatic enlargement of the sella turcica. Arch Neurol 1975; 32(7): 483−5.

Nielsen BW, Mølsted K, Kjaer I. Maxillary and sella turcica mor-phology in newborns with cleft lip and palate. Cleft Palate Craniofac J 2005; 42(6): 610−7.

Kjaer I, Wagner A, Madsen P, Blichfeldt S, Rasmussen K, Russell B. The sella turcica in children with lumbosacral myelomeningo-cele. Eur J Orthod 1998; 20(4): 443−8.

Kjaer I, Hansen N, Becktor KB, Birkebaek N, Balslev T. Craniofa-cial morphology, dentition, and skeletal maturity in four sib-lings with Seckel syndrome. Cleft Palate Craniofac J 2001; 38(6): 645−51.

Koshino T, Konno T, Ohzeki T. Bone and joint manifestations of Rieger's syndrome: a report of a family. J Pediatr Orthop 1989; 9(2): 224−30.

Becktor JP, Einersen S, Kjaer I. A sella turcica bridge in subjects with severe craniofacial deviations. Eur J Orthod 2000; 22(1): 69−74.

Jones RM, Faqir A, Millett DT, Moos KF, McHugh S. Bridging and dimensions of sella turcica in subjects treated by surgical-orthodontic means or orthodontics only. Angle Orthod 2005; 75(5): 714−8.

Čutović T, Pavlović J, Kozomara R. Analysis of dimensions of sella turcica in patients with mandibular prognathism. Vojnosanit Pregl 2008; 65(6): 456−61. (Serbian)

Leonardi R, Barbato E, Vichi M, Caltabiano M. A sella turcica bridge in subjects with dental anomalies. Eur J Orthod 2006;28(6):580-585.

Alkofide EA. The shape and size of the sella turcica in skeletal Class I, Class II, and Class III Saudi subjects. Eur J Orthod 2007; 29(5): 457−63.

Holly SB, Crummett TL, Brandt KL. Ages of eruption of primate teeth: A compendium for aging individuals and comparing life histories. Am J Phys Anthropol 1994; 37(S19): 177−231.

Dostálová S, Sonka K, Smahel Z, Weiss V, Marek J. Cephalometric assessment of cranial abnormalities in patients with ac-romegaly. J Craniomaxillofac Surg 2003; 31(2): 80−7.

Reyes BC, Baccetti T, McNamara JA. An estimate of craniofacial growth in Class III malocclusion. Angle Orthod 2006; 76(4): 577−84.

Baccetti T, Reyes BC, McNamara JA. Craniofacial changes in Class III malocclusion as related to skeletal and dental matura-tion. Am J Orthod Dentofacial Orthop 2007; 132(2): 171−8.

Ellis E, McNamara JA. Components of adult Class III maloc-clusion. J Oral Maxillofac Surg 1984; 42(5): 295−305.

Singh GD. Morphologic determinants in the etiology of class III malocclusions: A review. Clin Anat 1999; 12(5): 382−405.

Chang JZ, Chen Y, Chang FH, Yao JC, Liu P, Chang C, et al. Morphometric analysis of mandibular growth in skeletal Class III malocclusion. J Formos Med Assoc 2006; 105(4): 318−28.

Hoyte DAN. The cranial base in normal and abnormal skull growth. Neurosurg Clin North Am 1991; 2: 515−37.

Baccetti T, Franchi L, McNamara JA. Cephalometric variables predicting the long-term success or failure of combined rapid maxillary expansion and facial mask therapy. Am J Orthod Dentofacial Orthop 2004; 126(1): 16−22.

Objavljeno
2015/04/23
Broj časopisa
Rubrika
Originalni članak