Rezilijentnost kao moderator povezanosti izgaranja na poslu i subjektivnog blagostanja kod medicinskih radnika u Srbiji u toku pandemije COVID-19

  • Teodora Safiye University of Kragujevac, Faculty of Medical Sciences, Kragujevac, Serbia
  • Branimir Vukčević High School of Culinary Arts and Tourism with Dormitory, Vrnjačka Banja, Serbia
  • Milanko Čabarkapa University of Belgrade, Faculty of Philosophy, Department of Psychology, Belgrade, Serbia
Ključne reči: covid-19, rezilijentnost, sagorevanje na radu, kvalitet života, kadar, medicinski, profesionalna izloženost, ankete i upitnici

Sažetak


Uvod/Cilj. U vreme pandemije COVID-19 iscrpljenost i teškoće na poslu mogu ozbiljno ugroziti mentalno zdravlje medicinskih radnika. Cilj ovog rada bio je ispitati da li je rezilijentnost moderator povezanosti izgaranja na poslu i subjektivnog blagostanja kod medicinskih radnika tokom pandemije. Metode. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 521 medicinskih radnika (354 ženskog pola), među kojima je bilo 245 lekara i 276 medicinskih tehničara. Prosečna starost ispitanika bila je 38,66 godina. Podaci su prikupljeni pomoću online upitnika koji su činili Kratka skala rezilijentnosti, Skala izgaranja na poslu, Kratka skala subjektivnog blagostanja i Upitnik sociodemografskih podataka. Za analizu i obradu podataka korišćena je analiza regresije i interakcije (SPSS macro ''PROCESS 3.5''). Rezultati. Ustanovljeno je da je izgaranje na poslu značajan negativan prediktor subjektivnog blagostanja medicinskih radnika (ß = -0,19; p < 0,01), da je rezilijentnost značajan pozitivan prediktor subjektivnog blagostanja (ß = 0,40; p < 0,01) i da je interakcija rezilijentnosti i izgaranja na poslu značajan pozitivan prediktor subjektivnog blagostanja (ß = 0,09; p < 0,01). Kod ispitanika koji su imali razvijenu rezilijentnost na nivou +1 standardna devijacija (SD), negativan efekat sagorevanja na poslu na subjektivno blagostanje bio je 2,8 puta manji nego kod ispitanika koji imaju rezilijentnost na nivou od -1 SD. Zaključak. Istraživanje je potvrdilo da rezilijentnost umanjuje povezanost izgaranja na poslu i subjektivnog blagostanja što predstavlja značajan argument da medicinskim radnicima treba omogućiti programe obuke rezilijentnosti u cilju prevencije sagorevanja na poslu i očuvanja mentalnog zdravlja u uslovima pandemije. 

Reference

Bozdağ F, Ergün N. Psychological Resilience of Healthcare Professionals During COVID-19 Pandemic. Psychol Rep 2020; 33294120965477.

Kramer V, Papazova I, Thoma A, Kunz M, Falkai P, Schneider-Axmann T, et al. Subjective burden and perspectives of German healthcare workers during the COVID-19 pandemic. Eur Arch Psychiatry Clin Neurosci 2021; 271(2): 271–81.

Matsuo T, Kobayashi D, Taki F, Sakamoto F, Uehara Y, Mori N, et al. Prevalence of Health Care Worker Burnout During the Coronavirus Disease 2019 (COVID-19) Pandemic in Japan. JAMA Netw Open 2020; 3(8): e2017271.

Mosheva M, Hertz-Palmor N, Dorman Ilan S, Matalon N, Pessach IM, Afek A, et al. Anxiety, pandemic-related stress and resilience among physicians during the COVID-19 pandemic. Depress Anxiety 2020; 37(10): 965–

Raudenská J, Steinerová V, Javůrková A, Urits I, Kaye AD, Viswanath O, et al. Occupational burnout syndrome and post-traumatic stress among healthcare professionals during the novel Coronavirus Disease 2019 (COVID-19) pandemic. Best Pract Res Clin Anaesthesiol 2020; 34(3): 553–

Trumello C, Bramanti SM, Ballarotto G, Candelori C, Cerniglia L, Cimino S, et al. Psychological Adjustment of Healthcare Workers in Italy during the COVID-19 Pandemic: Differences in Stress, Anxiety, Depression, Burnout, Secondary Trauma, and Compassion Satisfaction between Frontline and Non-Frontline Professionals. Int J Environ Res Public Health 2020; 17(22): 8358.

Howe A, Smajdor A, Stockl A. Towards an understanding of resilience and its relevance to medical training. Med Educ 2012; 46(4): 349–56.

Mills J, Mckimm J. Resilience: why it matters and how doctors can improve it. Br J Hosp Med (Lond) 2016; 77(11): 630–3.

Harms PD, Brady L, Wood D, Silard A. Resilience and well-being. In: Diener E, Oishi S, Tay L, Handbook of well-being. Salt Lake City, UT: DEF Publishers; 2018.

García-Izquierdo M, Meseguer de Pedro M, Ríos-Risquez MI, Sánchez MIS. Resilience as a Moderator of Psychological Health in Situations of Chronic Stress (Burnout) in a Sample of Hospital Nurses. J Nurs Scholars 2018; 50(2): 228–36.

McKinley N, Karayanis PN, Convie L, Clarke M, Kirk SJ, Campbell WJ. Resilience in medical doctors: a systematic review. Postgrad Med J 2019; 95(1121): 140–7.

McKinley N, McCain RS, Convie L, Clarke M, Dempster M, Campbell WJ, et al. Resilience, burnout and coping mechanisms in UK doctors: a cross-sectional study. BMJ Open 2020; 10(1): e031765.

Hu D, Kong Y, Li W, Han Q, Zhang X, Zhu LX, et al. Frontline nurses' burnout, anxiety, depression, and fear statuses and their associated factors during the COVID-19 outbreak in Wuhan, China: A large-scale cross-sectional study. EClinicalMedicine 2020; 24: 100424.

Smith B, Dalen J, Wiggins K, Tooley E, Christopher P, Bernard J. The Brief Resilience Scale: Assessing the Ability to Bounce Back. Int J Behav Med 2008; 15(3): 194–200.

Batz C, Tay L. Gender differences in subjective well-being. In: Diener E, Oishi S, Tay L, e Handbook of well-being. Salt Lake City, UT: DEF Publishers; 2018.

Diener E. Subjective Well-Being: The Science of Happiness and a Proposal for a National Index. Am Psychol 2000; 55(1): 34–43.

Diener E, Lucas RE, Oishi S. Advances and Open Questions in the Science of Subjective Well-Being. Collabra Psychol 2018; 4(1): 15.

Jovanović V. Validity of the short subjective well-being scale. Primenjena psihologija 2010; 3(2): 175–90. (Serbian)

Maslach C, Schaufeli W, Leiter M. Job Burnout. Annu Rev Psychol 2001; 52(1): 397–422.

Kristensen T, Borritz M, Villadsen E, Christensen K. The Copenhagen Burnout Inventory: A new tool for the assessment of burnout. Work Stress 2005; 19(3): 192–207.

Berat N, Jelić D, Popov B. Serbian version of the Work Burnout Scale from the Copenhagen Burnout Inventory: Adaptation and psychometric properties. Primenjena psihologija 2016; 9(2): 177–98. (Serbian, English)

Barello S, Palamenghi L, Graffigna, G. Burnout and somatic symptoms among frontline healthcare professionals at the peak of the Italian COVID-19 pandemic. Psychiatry Res 2020; 290: 113129.

Duarte I, Teixeira A, Castro L, Marina LS, Ribeiro C, Jácome C, et al. Burnout among Portuguese healthcare workers during the COVID-19 pandemic. BMC Public Health 2020; 20(1):

Rushton CH, Batcheller J, Schroeder K, Donohue P. Burnout and Resilience Among Nurses Practicing in High-Intensity Settings. Am J Crit Care 2015; 24(5): 412–20.

Yu F, Raphael D, Mackay L, Smith M, King A. Personal and Work-Related Factors Associated with Nurse Resilience: A Systematic Review. Int J Nurs Stud 2019; 93: 129–

Roberts NJ, McAloney-Kocaman K, Lippiett K, Ray E, Welch L, Kelly C. Levels of resilience, anxiety and depression in nurses working in respiratory clinical areas during the COVID pandemic. Respir Med 2020; 176: 106219.

Wang L, Wang H, Shao S, Jia G, Xiang J. Job Burnout on Subjective Well-Being Among Chinese Female Doctors: The Moderating Role of Perceived Social Support. Front Psychol 2020; 11: 435.

World Medical Association. World Medical Association Declaration of Helsinki: Ethical Principles for Medical Research Involving Human Subjects. Bull World Health Organ 2001; 79(‎4)‎: 373–

Slišković A, Burić I. Brief Resilience Scale. In: Slišković A, Burić I, Adorić ĆC, Nikolić M, Junaković TI, editors. Collection of psychological scales and questionnaires, volume 9, 7–12. Zadar: Sveučilište u Zadru; 2018. (Croatian)

Hayes A. Introduction to mediation, moderation, and conditional process analysis. 2nd ed. New York, NY: Guilford; 2018.

Salazar de Pablo G, Vaquerizo-Serrano J, Catalan A, Arango C, Moreno C, Ferre F, et al. Impact of coronavirus syndromes on physical and mental health of health care workers: Systematic review and meta-analysis. J Affect Disord 2020; 275: 48–57.

Objavljeno
2021/12/23
Rubrika
Originalni članak