Poremećaj spavanja zbog sindroma nemirnih nogu

  • Jasmina Slobodan Jović Opšta bolnica "Dr Radivoj Simonović" Sombor
  • Marina Svetel Klinika za neurologiju KCS
  • Tatjana Pekmezović Institut za epidemiologiju Medicinski fakultet Univerzitet u Beogradu
  • Vladimir S Kostić Klinika za neurologiju KCS
Ključne reči: sindrom nemirnih nogu;, spavanje, poremećaji;, anksioznost;, depresija;, zamor;, ankete i upitnici.

Sažetak


Uvod/Cilj.  Sindrom nemirnih nogu (SNN) je hronična neurološka bolest koju karakteriše potreba za pomeranjem nogu udružena sa neprijatnim senzacijama u donjim ekstremitetima. Poremećaji spavanja spadaju u glavne prateće simptome SNN koji se javljaju kod oko 90% bolesnika. Poremećaji spavanja dovode do dnevne pospanosti, depresivnosti i anksioznosti. Cilj ove studije bio je da detektuje učestalost i karakteristike poremećaja spavanja kod bolesnika sa SNN, kao i njihov uticaj na dnevnu pospanost, umor, anksioznost i depresivnost. Metode. Ispitano je 94 bolesnika sa SNN. Dijagnoza SNN postavljena je na osnovu kriterijuma Internacionalne grupe za proučavanje sindroma nemirnih nogu (International Restless Legs Syndrome Study Group – IRLSSG) iz 2003. godine. Težina kliničke slike procenjena je pomoću IRLSSG roling scale, depresivnost i anksioznost Hamiltonovom skalom za procenu depresivnosti i anksioznosti, a pospanost Epworthovom skalom pospanosti. Posebnim upitnikom ocenjivali smo karakteristike sna i njegove poremećaje. Rezultati. U našoj studiji 79,9% bolesnika imalo je poremećaje spavanja. Prosečna dužina sna bila je 6,50±1,42 sati sa prosečnim buđenjem  2,34 ± 1,69 puta u toku noći. Prosečan skor na Epworthovoj skali pospanosti bio je 5,12 ± 4,08 (0–17). Bolesnici sa većom učestalošću tegoba imali su statistički značajno veći stepen pospanosti (p = 0,005). Bolesnici sa većom učestlošću tegoba imali su češće poremećaje spavanja (p = 0,016), umor i dnevnu pospanost (p = 0,001). Dnevna pospanost značajno je korelirala sa depresivnošću (p < 0,05) i anksioznošću (p = 0,012). Zaključak. Naši rezultati potvrđuju da su poremećaji spavanja ključni prateći simptomi SNN koji uzrokuju dnevnu pospanost, umor, depresivnost i anksioznost. Zato je njihovo rano prepoznavanje i adekvatno lečenje od velikog značaja.

 

Biografije autora

Jasmina Slobodan Jović, Opšta bolnica "Dr Radivoj Simonović" Sombor

neurolog

Marina Svetel, Klinika za neurologiju KCS

neurolog

Tatjana Pekmezović, Institut za epidemiologiju Medicinski fakultet Univerzitet u Beogradu

epidemiolog

Vladimir S Kostić, Klinika za neurologiju KCS

neurolog

Reference

Reference

Allen RP, Picchietti D, Hening WA, Trenkwalder C, Walters AS, Montplaisi J. Restless Legs Syndrome Diagnosis and Epidemi-ology workshop at the National Institutes of Health; Interna-tional Restless Legs Syndrome Study Group. Restless legs syn-drome: diagnostic criteria, special considerations, and epide-miology. Areport from the restless legs syndrome diagnosis and epidemiology workshop at theNational Institutes of Health. Sleep Med 2003; 4(2): 101−19.

Ohayon MM, O’hara R, Vitiello MV. Epidemiology of restless legs syndrome: A synthesis of the literature. Sleep Med Rev 2012; 16(4): 283−95.

Pekmezovic T, Jovic J, Svetel M, Kostic VS. Prevalence of restless legs syndrome among adult population in a Serbian district: A community-based study. Eur J Epidemiol 2013; 28(11): 927−30.

Mathis J. Update on restless legs. Swiss Med Wkly 2005; 135(47−48): 687−96.

Earley CJ, Silber MH. Restless legs syndrome: Understanding its consequences and the need for better treatment. Sleep Med 2010; 11(9): 807−15.

Fulda S, Szesny N, Ising M, Heck A, Grübl A, Lieb R, et al. Fur-ther evidence for executive dysfunction in subjects with RLS from a non-clinical sample. Sleep Med 2011; 12(10): 1003−7.

Hamilton M. A rating scale for depression. J Neurol Neurosurg Psychiatry 1960; 23: 56−62.

Hamilton M. A diagnosis and rating of anxiety. Br J Psychiatry 1969; 3: 76−9.

Johns MW. A new method for measuring daytime sleepiness: the Epworth sleepiness scale. Sleep 1991; 14(6): 540−5.

Garcia-Borreguero D. Time to REST: epidemiology and burden. Eur J Neurol 2006; 13(Suppl 3): 15−20.

Allen RP, Walters AS, Montplaisir J, Hening W, Myers A, Bell TJ, et al. Restless legs syndrome prevalence and impact: REST general population study. Arch Intern Med 2005; 165(11): 1286−92.

Allen RP, Montplaisir J, Ulfberg J. Restless legs. New insights. Kristianstad, Sweden: Rafael Bokförlag; 2003.

Lasch KE, Abraham L, Patrick J, Piault EC, Tully SE, Treglia M. Development of a next day functioning measure to assess the impact of sleep disturbance due to restless legs syndrome: the restless legs syndrome-next day impact questionnaire. Sleep Med 2011; 12(8): 754−61.

Provini F, Antelmi E, Vignatelli L, Zaniboni A, Naldi G, Calandra-Buonaura G, et al. Increased prevalence of nocturnal smoking in restless legs syndrome (RLS). Sleep Med 2010; 11(2): 218−20.

Fulda S, Wetter TC. Is daytime sleepiness a neglected problem in patients with restless legs syndrome? Mov Disord 2007; 22 Suppl 18: S409−13.

Kim JB, Koo YS, Eun MY, Park KW, Jung KY. Psychosomatic symptom profiles in patients with restless legs syndrome. Sleep Breath 2013; 17(3): 1055−61.

Li Y, Mirzaei F, O’Reilly EJ, Winkelman J, Malhotra A, Okereke OI, et al. Prospective study of restless legs syndrome and risk of depression in women. Am J Epidemiol 2012; 176(4): 279−88.

Innes KE, Selfe TK, Agarwal P. Restless legs syndrome and con-ditions associated with metabolic dysregulation, sym-pathoadrenal dysfunction, and cardiovascular disease risk: A systematic review. Sleep Med Rev 2012; 16(4): 309−39.

Objavljeno
2020/10/22
Broj časopisa
Rubrika
Originalni članak