Respiratorne bolesti dece predškolskog uzrasta u Nišu izložene čestičastim materijama i ugljen-monoksidu iz vazduha okoline
Sažetak
Uvod/Cilj. Analiza kvaliteta vazduha u Srbiji pokazuje da grad Niš spada u grupu gradova sa trećom kategorijom kvaliteta vazduha (značajno zagađenje). Cilj rada bila je analiza stepena uzročne povezanosti kvaliteta vazduha okoline iskazanog kroz sadržaj čestičastih materija (particulate matter prečnika 10 µm ili manje – PM10) i ugljen-monoksida (CO) i učestalosti bolesti disajnih organa kod dece predškolskog uzrasta u Nišu. Prikazane su karakteristike vazduha okoline u Nišu i istaknut uticaj saobraćajnih tokova na aerozagađenje. Metode. Uticaj povišenih koncentracija PM10 i ugljen-monoksida koji se nalaze u sastavu izduvnih gasova motornih vozila na području grada Niša, na pojavu neželjenih zdravstvenih efekata kod dece predškolskog uzrasta, kvantifikovan je pomoću hazardnog koeficijenta (HQ), individualnog zdravstvenog rizika (Ri) i verovatnoće pojave kancera (ICR). Za procenu zdravstvenog rizika korišćena je metodologija Agencije za zaštitu životne sredine SAD (US EPA). Rezultati. Merenje koncentracija zagađujućih supstanci u ambijentalnom vazduhu na analiziranoj teriritoriji u celokupnom periodu praćenja pokazalo je da su koncentracije suspendovanih čestica PM10 bile znatno iznad dozvoljenih tokom 80% dana. Maksimalna izmerena koncentracija PM10 iznosila je 191,6 µg/m3, a CO 5,415 mg/m3. Učestalost respiratornih bolesti u eksperimentalnoj grupi, sa izraženim uticajem zagađenog vazduha, iznosila je 57,17%, dok je kod kontrolne grupe ta vrednost bila znatno niža i iznosila je 41,10%. Uočene su i značajne razlike u zastupljenosti pojedinih respiratornih bolesti. Zaključak. Za dobru analizu uzročne povezanosti kvaliteta vazduha i zdravstvenog rizika od posebnog je značaja uspostavljanje i razvoj sistema za dugoročno praćenje, kontrolu, procenu i prognozu stanja aerozagađenja. Suspendovane čestice PM10 i CO zagađuju vazduh okoline što dovodi do pojave negativnih zdravstvenih efekata izložene populacije dece predškolskog uzrasta.
Reference
SEPA. Annual Report on the Environment in the Republic of Serbia for 2010. Available from: www.sepa.gov.rs/download/Izvestaj_o_stanju_zivotne_sredine_za_2010_godinu.pdf
Regulation on Monitoring and Air Quality Requirements. Official Gazette RS; 11/2010, 75/2010 and 63/2013.
Institute of Public Health Niš. Annual reports on air quality in the city of Niš. Available from: www.izjz-nis.org.rs
Đorđević A, Milošević L. Rašić M. Analysis of gaseous substance toxicity assessment. J Sci Eng Safety Eng 2013; 3(1): 17−21.
Longhurst J. 1 to 100: Creating an Air Quality Index in Pitts-burgh. Environ Monit Assess 2005;106(1−3): 27−42.
Cairncross EK, John J, Zunckel M. A novel air pollution index based on the relative risk of daily mortality associated with short-term exposure to common air pollutants. Atmos Envi-ron 2007; 41: 8442−54.
Đorđević A, Živković N, Milošević L, Mijailović I, Mihajlović E. Health effects of ambient particulate matter on preschool children in the City Center of Niš, Serbia. Proceedings from the 4th WeBIOPATR workshop & conference; Belgrade, Serbia; 2013 October 2−4; Belgrade: WeBIOPATR2013, Particulate Matter Research and Management; 2013. p. 209−16.
United States Environmental Protection Agency. Chemicals under the Toxic Substances Control Act (TSCA). Available from: http://www.epa.gov.
Baldauf RW, Lane DD, Marote GA. Ambient air quality moni-toring network design for assessing human health impacts from exposures to airborne contaminants. Environ Monit As-sess 2001; 66(1): 63−76.
Integrated Risk Information System (IRIS). U.S. EPA. Availa-ble from: https://www.gov.com
Papić V, Vidović M. Determining the Quantity of Gaseous Pol-lutants Emitted from Road Traffic Using the COPERT 4 Model of the European Environment Agency. Belgrade: Uni-versity of Belgrade, Faculty of Transport and Traffic Engineer-ing, Institute of Faculty of Transport and Traffic Engineering. 2010. (Serbian)
Đorđević A. Causal Analysis of Air Quality and Health Risk from Air Pollution [dissertation]. Niš: Faculty of Occupational Safety; 2010. p. 299.
Federal contaminated site risk assessment: Guidance on hu-man health preliminary quantitative risk assessment (PQRA), Environmental Health Assessment Services Safe Environ-ments Programme. Cat. H46-2/04-367E ISBN 0-662-38244-7. Ottawa, Canada: Minister of Health; 2004.
Sills R, Hultin ML, Depa M. General Approach for the Screen-ing-Level Risk Assessment of Air Toxics Mixtures and Cumu-lative Risk Assessment. Lansing: MDEQ AQD; 2008.
Sills R, Sadoff M. Risk Assessment for Lead Emissions of the Wolverine Clean Energy Venture (WCEV). Lansing: MDEQ AQD; 2008.
Baldauf RW, Lane DD, Marote GA. Ambient air quality moni-toring network design for assessing human health impacts from exposures to airborne contaminants. Environ Monit As-sess 2001; 66(1): 63−76.
Đorđević A, Todorović B, Živković N, Raos M, Milošević L. Deter-mination of Health Risk Zones of Air Pollution in the City of Niš caused by Presence of Soot by Use of RBF Neural Net-work. Facta Universitatis 2013; 4(2): 119−28.
Đorđević A, Živković N, Mihajlović E, Radosavljević J, Raos M, Živković L. The effect of pollutant emission from district heat-ing systems on the correlation between air quality and health risk. Thermal Science 2011; 15(2): 293−310.
Đorđević A, Milošević L, Krstić I. Rašić M. Exposure Assessment for Characterization of Health Risk From Air Pollution. Pro-ceedings, III International Conference „Ekology of Urban Areas 2013“; Zrenjanin; 2011 December 7; Zrenjanin: Univer-sity of Novi Sad, Technical Faculty „Mihailo Pupin"; 2013. p. 105−11.
Cohen AJ, Anderson RH, Ostro B, Pandey KD, Krzyzanowski M, Künzli N, et al. Urban air pollution. In: Ezzati M A, Lopez DA, Rodgers A, Murray C, editors. Comparative quantification of health risks. Global and regional burden of disease attributable to selected major factors.Geneva: World Health Organization; 2004; p. 1353–433.
Lim SS, Vos T, Flaxman AD, Danaei G, Shibuya K, Adair-Rohani H, et al. A comparative risk assessment of burden of disease and injury attributable to 67 risk factors and risk factor clusters in 21 regions, 1990-2010: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2010. Lancet 2012; 380(9859): 2224−60.
Koken PJ, Piver WT, Ye F, Elixhauser A, Olsen LM, Portier CJ. Temperature, air pollution, and hospitalization for cardiovas-cular diseases among elderly people in Denver. Environ Health Perspect 2003; 111(10): 1312−7.
Tong S, Colditz P. Air pollution and sudden infant death syn-drome: a literature review. Paediatr Perinat Epidemiol 2004; 18(5): 327−35.
