Epidemiološke karakteristike bruceloze u Vojvodini, Srbija, 2000–2014

  • Mirjana Štrbac Institute of Public Health, Vojvodina, Serbia
  • Mioljub Ristić Institute of Public Health, Vojvodina, Serbia
  • Vladimir Petrović Institute of Public Health, Vojvodina, Serbia
  • Sara Savić Scientific Veterinary Institute, Novi Sad, Serbia
  • Svetlana Ilić Institute of Public Health, Vojvodina, Serbia
  • Snežana Medić Institute of Public Health, Vojvodina, Serbia
  • Biljana Radosavljević Institute of Public Health, Vojvodina, Serbia
  • Branka Vidić Scientific Veterinary Institute, Novi Sad, Serbia
  • Živoslav Grgić Scientific Veterinary Institute, Novi Sad, Serbia
Ključne reči: brucellosis||, ||bruceloza, serbia||, ||srbija, disease outbreaks||, ||epidemije, disease transmission, infectious||, ||infekcija, putevi širenja, infection control||, kontrola,

Sažetak


Uvod/Cilj. Uprkos činjenici da se bruceloza sporadično registruje u epidemijskoj formi, ona i dalje predstavlja jednu od najraširenijih zoonoza u svetu. Metode. Podaci za istraživanje dobijeni su iz registra infektivnih bolesti Instituta za javno zdravlje Vojvodine i Veterinarskog instituta u Novom Sadu. Upotrebom deskriptivne statistike, analizirani su podaci za period 2000–2014. godina. Rezultati. U posmatranom periodu u Vojvodini je registrovano 102 slučaja bruceloze sa različitom učestalošću registrovanih slučajeva u odnosu na okruge pokrajine. Najčešći putevi širenja bruceloze su bili konzumiranje inkriminisane hrane (posebno ovčiji sir) ili direktni kontakt sa domaćim životinjama. Profesionalna izloženost agensu ili direktan dnevni kontakt sa životinjama naveden je kod 70,2% bolesnika. Dominantan izvor infekcije u gradskim naseljima bila je hrana, dok je u ruralnim delovima direktan kontakt sa bolesnim životinjama bio najčešći put prenosa infekcije. Registrovano je 14 epidemija bruceloze usled direktnog kontakta kao dominantnog puta širenja infekcije. Najveće učešće među potvrđenim slučajevima bruceloze bilo je u uzrastu 30–59 godina (50%), a oboljenje je 2,5 puta češće registrovano kod muškarca nego kod žena. Od ukupnog broja obolelih, 50% slučajeva oboljenja registrovano je tokom proleća. Tokom 2004. i 2005. godine, prevalencija pozitivnih seruma među bolesnicima u Južnobačkom okrugu koincidirala je sa najvećim brojem laboratorijski potvrđenih pozitivnih seruma među životinjama. Zaključak. Iako je trend bruceloze u opadanju, čini se da su edukacija i unapređenje nadzora nad oboljenjem svih relevantnih institucija neophodni za njegovo bolje prepoznavanje i registraciju.

Reference

Institute of Public Health of Vojvodina. Communicable dis-eases in Vojvodina, 2013. Annual report. Novi Sad: Institute of Public Health of Vojvodina; 2014. p. 70 (Serbian)

Sokolovski B, Nikolovski B. Brucellosis. Skopje: Vojna bolnica; 1992. (Serbian)

World Health Organization, WHO. Brucellosis in humans and animals. Geneva: World Health Organization; 2005. WHO guidance. Available from: http://www.who.int/zoonoses/diseases/Brucellosissurveillance.pdf

Vidić B, Grgić Ž, Plavša N, Polaček V. Brucellosis in sheep and goats. Abstract book,VI epziootiological days. Vlasinsko jezero; 2004 (Serbian)

Thakur SD, Kumar R, Thapliyal DC. Human brucellosis: Review of an under-diagnosed animal transmitted disease. J Commun Dis 2000; 34(4): 287−301.

Corbel M. Brucellosis in Humans and Animals. FAO, OIE, WHO. 2006. Available from: http://www.who.int/csr/resources/publications/Brucellosis.pdf [accessed 2012 May 7]

Pappas G, Papadimitriou P, Akritidis N, Christou L, Tsianos EV. The new global map of human brucellosis. Lancet Infect Dis 2006; 6(2): 91−9.

Krt B, Ocepek M, Golob M, Sočan M. Eradication and control of brucellosis in Slovenia. In: Cvetnić AŽ, editor. Abstract book of Symposium Brucellosis in Southeast Europe; 2013 October 16−19; Niš, Srbija. 2013 (Serbian) Available from: http://vsini.rs/Archive/Files/News/73/Zbornik%20radova.pdf

European Centre for Disease Prevention and Control, ECDC. Annual Epidemiological Report on. Communicable Diseases in Europe. Stockholm: European Centre for Disease Prevention and Control; 2008.

The European Union Summary Report on Trends and Sources of Zoonoses, Zoonotic Agents and Food-borne Outbreaks in 2012. EFSA J 2014; 12(2): 3547.

Federal Ministry of Health. Report on zoonoses and zoonotic agents in Austria. Vienna: Austrian Agency for Health and Food Safety; 2012. Available from: http://www.ages.at/nc/themen/krankheitserreger/salmonellen/?tx_abaagespublikationen_pi1[download]=SD0dPUBLIKATIONEN24cc4f53bf-95c2-4f9f-9da8-b3ef5345b4e3182013-10-29T07%3

Cekanac R, Mladenović J, Ristanović E, Lazić S. Epidemiological characteristics of brucellosis in Serbia, 1980-2008. Croat Med J 2010; 51(4): 337−44.

Al-Ballaa SR, Al-Balla SR, Al-Aska A, Kambal A, Al-Hedaithy MA. Seasonal variation of culture positive brucellosis at a ma-jor teaching hospital. Ann Saudi Med 1994; 14(1): 12−5.

de Massis F, Di Girolamo A, Petrini A, Pizzigallo E, Giovanni A. Correlation between animal and human brucellosis in Italy during the period 1997-2002. Clin Microbiol Infect 2005; 11(8): 632−6.

Gür A, Geyik MF, Dikici B, Nas K, Cevik R, Sarac J, et al. Complications of brucellosis in different age groups: A study of 283 cases in southeastern Anatolia of Turkey. Yonsei Med J 2003; 44(1): 33−44.

Al Dahouk S, Neubauer H, Hensel A, Schöneberg I, Nöckler K, Al-pers K, et al. Changing epidemiology of human brucellosis, Germany, 1962-2005. Emerg Infect Dis 2007; 13(12): 1895−900.

Minas M, Minas A, Gourgulianis K, Stournara A. Epidemiological and clinical aspects of human brucellosis in Central Greece. Jpn J Infect Dis 2007; 60(6): 362−6.

Karagiannis I, Mellou K, Gkolfinopoulou K, Dougas G, Theocharopoulos G, Vourvidis D, et al. Outbreak investigation of brucellosis in Thassos, Greece, 2008. Euro Surveill 2012; 17(11): pii=20116. Available from: http://www.eurosurveillance.org/ViewArticle.aspx?ArticleId=20116

Deqiu S, Donglou X, Jiming Y. Epidemiology and control of bru-cellosis in China. Vet Microbiol 2002; 90(1−4): 165−82.

Luk S, To WK. Diagnostic challenges of human brucellosis in Hong Kong: a case series in 2 regional hospitals. Hong Kong Med J 2010; 16(4): 299−303.

Obradović Z, Balta S, Velić R. Brucellosis in Federation of Bosnia and Herzegovina: Epidemiological aspect. Book of abstracts of MetaNET Project Thematic Scientific Conference. Brucelossis in SEE and Mediterranean Region; Struga, Republic of Macedonia. Skopje: Institute of Social Medicine, Faculty of Medicine, Ss Cyril and Methodius University; 2009

Makita K, Fèvre EM, Waiswa C, Kaboyo W, Eisler MC, Welburn SC. Spatial epidemiology of hospital-diagnosed brucellosis in Kampala, Uganda. Int J Health Geogr 2011; 10: 52.

Godfroid J, Käsbohrer A. Brucellosis in the European Union and Norway at the turn of the twenty-first century. Vet Microbiol 2002; 90(1−4): 135−45.

Objavljeno
2018/08/23
Rubrika
Originalni članak