ABOUT THE NEED TO EXTEND THE REACH OF THE PROHIBITION OF THE ABUSE OF RIGHTS
Abstract
The legal institute that prohibits abuse of rights is an exception to the rule that the question of someone’s civil liability shall be asked only if legal subject acted contrary to the legal norm or, rarely, non-legal norm. Being so, most basic logical rule when interpreting this legal institute is to interpret norms which constitute it in narrowest possible sense. Nevertheless, research that preceded this paper shows the necessity to extend effects of this legal institute in order to cover all those situations in which legal subject remained passive when it comes to use its civil rights. In that sense – relying heavily on the advantages of normative method, teleological interpretation and multidisciplinary approach – the author emphasizes relative nature of obligations and examines, not how the legal institute that prohibits abuse of rights functions in civil procedural law, but the need to construct this legal institute in next civil code exactly as in the procedural law.
References
Vodinelić, V. V. (1997). Takozvana zloupotreba prava. Beograd: Nomos
Gagula, A. (2014). Zloupotreba prava u obligacionom pravu u Bosni i Hercegovini. Izgradnja modernog pravnog sistema. 289-305
Zakon o obligacionim odnosima. Službeni list SFRJ. Br. 29.1978, 39.1985, 45.1989 − odluka USJ. Br. 57.1989, Službeni list SRJ. Br. 31.1993 i Službeni list SCG. Br. 1/2003 − Ustavna povelja, odsek V.
Zakon o parničnom postupku. Službeni glasnik RS. Br. 72/2011, 49/2013 – Odluka US. Br. 74/2013, Odluka US. Br. 55/2014 i 87/2018
Kozlić, S. (2014). Zastara u filozofiji prava: Kant i Hegel. Izgradnja modernog pravnog sistema. 1157-1168
Mandić, O. (1971). Sistem i interpretacija prava. Zagreb: Narodne novine
Marković, B. (2000). O dualitetu pozitivnog prava. Stvaranje prava. Srbija – pravna država. 9-19
Marković, M. (1968). Generalne klauzule (Fragmentarna skica za studiju o pravnom standardu). Zbornik radova pravno-ekonomskog fakulteta u Nišu. 7.
Paunović, S. (2004). Zloupotreba prava svojine. Branič. 3-4. 64-81.
Perić, N. (1912). Teorija zloupotrebe prava i građansko zakonodavstvo, Doktorska teza. Beograd: Geca Kon
Podgorac, K. (2000). Reč-dve o ulozi jezika u stvaranju prava. Stvaranje prava. Srbija – pravna država. 269-271
Radišić, J. (2004). Obligaciono pravo, Opšti deo. Beograd: Nomos.
Radni tekst Građanskog zakonika Republike Srbije. [Electronic version] Preuzeto 25.01.2019. https://www.mpravde.gov.rs/files/NACRT.pdf
Radulović, S. (2018). Zastarelost kao sankcija abuzivnog nevršenja prava. Zbornik radova „Načela dobre vladavine – načelo pravne sigurnosti i načelo pravičnosti“. 3. 135-148.
Rakočević, M. (2018). Bona fides u parničnom postupku – teorijska razmatranja. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu. 4(55). 771-789.
Stanković, G. (2004). Naknada štete zbog zloupotrebe procesnih ovlašćenja. Branič. 3-4. 33-48.
Tišić, G. (2018). Neke refleksije o konceptu poverilačke docnje. Zbornik radova „Načela dobre vladavine – načelo pravne sigurnosti i načelo pravičnosti“. 3. 173-188
Ćirić, J. (2015). Idealni zakoni i nesavesni pravnici. Nauka, bezbednost, policija. 2(20). 55-69.
Cueto-Rua, J. (1975). Abuse of Rights. Louisiana Law Review: Special Issue. 5(35). 966-1013.