Motivi za isticanje ugla u karakterizaciji ugaonih interpolacija

Ključne reči: arhitektura, kontekst, interpolacija, kuća na uglu, metodologija projektovanja

Sažetak


Predmet istraživanja su ugaone interpolacije u urbanom okruženju. Termin „ugaona interpolacija” označava arhitektonski objekat (kuću ili zgradu) koja dovršava kontinuitet dva niza arhitektonskih objekata koji se susreću pod uglom. Jedan od najznačajnijih elemenata u artikulaciji ugaone kuće je zona kontakta dve spoljne fasade, na čijem susretu se pod izvesnim okolnostima može formirati tzv. „tema ugla”. Tema ugla u arhitekturi podrazumeva mesto koje je u odnosu na susedne fasadne ravni ili volumetriju objekta u izvesnom smislu naglašeno. Iako je princip akcentovanja ugla u arhitekturi prisutan kod većine ugaonih kuća, postoje brojni primeri interpolacija kod kojih ugao nije naglašen, iz čega se stiče utisak da postoje određeni motivi ili okolnosti zbog kojih se ugao ističe ili ne ističe. Težište rada nije na formalnim aspektima artikulacije ugla, već na analiziranju uzroka pojave ugaonog motiva. U radu su putem naučne analize razmatrani karaktristični primeri kuća na uglu, da bi zatim bile istražene zakonitosti i metodom generalizacije konstatovani motivi koji utiču na isticanje ugla u kompoziciji interpolisane građevine. Cilj istraživanja je da se preispita stanovište po kome je tema ugla na ugaonoj interpolaciji opravdana u situacijama kada se kuća uklapa u neposredno urbano okruženje koje je od kulturno-istorijskog ili arhitektonskog značaja, dok, ukoliko se kuća nadovezuje na okolne zgrade nižeg kvaliteta ili značaja, tema ugla gubi smisao, jer čitava kuća postaje novi gradski reper, te je samim tim isticanje ugla suvišno.

Biografije autora

Đorđe Alfirević, docent, Fakultet savremenih umetnosti, Beograd, Srbija

Doktor tehničkih nauka u oblastima arhitekture i urbanizma

Sanja Simonović Alfirević, Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije

naučni saradnik

Reference

Alderson, C. (2006) Responding to Context: Changing Perspectives on Appropriate Change in Historic Settings, The Journal of Preservation Technology 37/4, pp. 22−33.

Alfirević, Đ. (2016) Ekspresionizam u srpskoj arhitekturi, Beograd, Orion art

Alfirević, Đ., S. Simonović Alfirević (2015) Interpolacija u arhitekturi: Pristupi projektovanju interpoliranih objekata i „spona” kao integrativni element / Infill Architecture: Design Approaches for In-Between Buildings and „Bond” as Integrative Element, Arhitektura i urbanizam 41, str. 24−39.

Alfirević, Đ., Simonović Alfirević, S. (2014) Dvotraktni sklop u stambenoj arhitekturi u Srbiji, Arhitektura i urbanizam 39, str. 7−16.

Alfirević, Đ. (2011) Vizuelni izraz u arhitekturi / Visual Expression in Architecture, Arhitektura i urbanizam 31, str.  3−15.

Brolin, B. (1988) Arhitektura u kontekstu, Beograd, Građevinska knjiga

Demiri, K. (2013) New Architecture as Infill in Historical Context, Architecture and Urban Planning 7, pp. 44−50.

Drljević, M. (2007) O arhitekturi zgrade predstavništva Prvog dunavskog parobrodarskog društva u Beogradu, Arhitektura i urbanizam 20−21, str. 127−133.

Herriott, R. (2016) The Topological Relations of Corner Buildings at Street Junctions. Journal of Architecture and Urbanism 40/4, pp. 322−334.

Jevtić, M. (2004) Kritički refleksi 101 osvrt na savremenu arhitekturu Srbije, Beograd, Muzej savremene umetnosti

Kahle, D. (2004) Zagrebačka uglovnica u razdoblju od 1928. do 1944. godine, Prostor 27, str. 77−85.

Kadijević, A. (2016) Palata Miloša Savčića 19241926 Netipična beogradska ugaona zgrada, Nasleđe 17, str. 37−51.

Kadijević, A. (2015) Interpolations − necessity and inspiration of newer Belgrade architecture, Zbornik Matice Srpske za likovne umetnosti 43, pp. 243−257.

Kadijević, A. (2009) Interpolacije u Beogradskoj novijoj arhitekturi − neomodernistička autorska interpolacija u Takovskoj ulici (2003−2008), Nasleđe 10, str. 203−212.

Krier, R. (1992) Elements of architecture, London, Academy Editions

Krklješ, M., V. Kubet, K. Hiel (2009) Interrelationship of public spaces and built-in corner buildings based on the examples of modernism in „Mali liman” area in Novi Sad, Facta universitatis: Architecture and Civil Engineering 7/2, pp. 145−153.

Marković, I. (2019) Arhitektura ugaonih građevina u Beogradu (1865-2010), doktorska disertacija, Beograd, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu

Marušić, D. (1999) Sveska 4, Beograd, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu

Moughtin, C., T. Oc, S. Tiesdell (1995) Urban Design: Ornament and Decoration, Oxford, Butterworth

Nikolić, D. (2017) Beogradske interpolacije arhitekte Konstantina JovanovićaNasleđe 18, str. 9−23.

Panić, P., R. Dinulović (2009) Odnos nove i stare arhitekture: Projektovanje novih objekata u istorijskom okruženju, Zbornik radova Fakulteta tehničkih nauka 5, str. 1731−1734.

Stanković Simčić, V. (2010) Integracija staronovo, Arhitektura raziskave 2, str. 31−40.

Stanković Simčić, V. (1989) Primjena metode kontrasta u revitalizaciji graditeljske baštine, doktorska disertacija, Zagreb, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Šobot, R. (1991) Beogradska kuća na uglu u periodu između dva rata 1918−1941, magistarski rad, Beograd, Arhitektonski fakultet Univerziteta u Beogradu

Objavljeno
2021/12/30
Rubrika
Naučni radovi