The Integration of Ancient Heritage in a Modern City: A Case Study of Osijek, Croatia
Abstract
Grad Osijek je doživeo mnoge istorijske promene u gradskom pejzažu, koje su uticale na njegov identitet. Budući da je Osijek prepoznatlјiv po austrougarskoj baroknoj tvrđavi, klasicističkom Gornjem gradu i secesijskoj Evropskoj aveniji, često se zanemaruje činjenica o još tri istorijska sloja, rimskom, srednjovekovnom i turskom. Glavni razlog je taj što je arheološko nasleđe tih perioda gotovo nevidlјivo. Glavana hipoteza ovog rada je da je integracija antičkog nasleđa vrlo vredna imovina i potencijal pri dizajniranju savremenog grada i njegove arhitekture. Ovaj rad ima za cilј da preispita i prikaže naučno zasnovan integrativni pristup integraciji antičkog nasleđa u savremeni grad 21. veka koji rezultira očuvanjem identiteta istorijskog mesta i društva na primeru nove zgrade Građevinsko-arhitektonskog fakulteta u Osijeku, koja je prepoznata kao sinteza modernih trendova u arhitekturi i antičkog nasleđa pronađenog na lokaciji. Kritička analiza literature ilustrovala je značaj očuvanja kulturnog nasleđa u identitetu mesta, društva i čovečanstva. Kulturno nasleđe je prepoznato ne samo kao nosilac identiteta, već i kao resurs kulturne raznolikosti u uslovima rastuće standardizacije, gentrifikacije ili (post)globalizacije.
References
Ahunbay, Z. 2011. Conservation and restoration of historical environment, Istanbul: YEM Press.
BBC (2013) Living in: Great cities for history and ancient ruins, Available at: http://www.bbc.com/travel/story/20130514-living-in-great-cities-for-history-andancient-ruins [Accessed: 10.06.2022.]
Doratli, N. 2005. Revitalizing historic urban quarters: A model for determining the most relevant strategic approach. European Planning Studies, 13/5, 749-772.
European Council. 1992. European Convention on the Protection of the Archaeological Heritage.
European Council. 2018a. The Faro Convention Action Plan Handbook 2018-2019.
European Council. 2018b. The Role of Cultural Heritage in Enhancing Community Cohesion: Participatory Mapping of Diverse Cultural Heritage. Intercultural Cities Programme.
ICOMOS. 1931. The Athens Charter for the restoration of historic monuments. Available at: https://www.icomos.org/en/resources/charters-and-texts/179-articlesenfrancais/ressources/charters-and-standards/167-the-athens-charter-for-therestorationof-historic-monuments [Accessed: 14.06.2022.]
ICOMOS. 1990. Charter for the protection and management of the archaeological heritage. Available at: https://www.icomos.org/images/DOCUMENTS/Charters/arch_e.pdf [Accessed 14.06.2022.]
ICOMOS. 2003. Principles for the analysis, conservation and structural restoration of architectural heritage.
ICOMOS, 2008. Charter on the interpretation and presentation of cultural heritage sites.,
Jukilehto, J. 2002. A History of Architectural Conservation. Oxford: ButterworthHeinemann.
Leleković, T. 2020. Elija Mursa: novo čitanje grada, Arheološki radovi i rasprave = Acta et dissertationes archaeologicae, 19, 77–156.
Loboda, M. 1983. Prezentacija muzejskih predmeta, Informatica museologica 14, 1-2, 50-52.
Kocaman, N., Eyupgiller, K. K. 2018. An Innovative Approach to Recent Interventions in Archeological Sites: Re-Restauration, Eurasian Journal of Sciences, 6/2, 12-36.
Kostof, S. 1999. The City Shaped: Urban Patterns and Meanings Through History. London: Thames and Hudson.
Marasović, T. 1994. Diocletian’s Palace: The World Cultural Heritage, Split, Croatia. Zagreb: Naklada
Dominović- Buvina. Marin, E. 2018. Mursa: Hadrijanova kolonija uz limes Rimskog carstva, Osijek - Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Ministry of Culture and Media, Republic of Croatia, Directorate for the Protection of Cultural Heritage. 2010. Conservation and Presentation Project of the Archeological Site Osijek, Faculty of Civil Engineering.
Nikolić, M., Vukmirović, M. 2020. Industrial Heritage Along Belgrade Waterfront in Planning Documents, Arhitektura i urbanizam, 51, 86-103.
Orbasli, A., 2000. Tourists in historic towns: Urban conservation and heritage management, London & New York: Spon Press.
Paradis, B. 1989. Le Futur et l’epreuve de la pensée, Lendemains, 14/53, 21-28.
Peračić, D., Roman Š. 2005. Idejno arhitektonsko rješenje za zgradu Građevinskog fakulteta, Split: ARP d.o.o.
Perinić Muratović, Lj. 2004. Vojnički kultovi u Mursi, Vjesnik arheološkog muzeja u Zagrebu, 36:1, 97 – 112.
Reba, D. 2010. Ulica - element strukture i identiteta. Beograd: Orion Art
Roter-Blagojević, M., Milošević, G., Radivojević, A. 2009. A New Approach to Renewal and Presentation of an Archaeological Site as Unique Cultural Landscape, Spatium, 20, 35-40.
Schmidt, H. 1988. Schutzbauten. Stuttgart: Konrad Theiss Stuttgart.
UNESCO. 1990. General Conference; 25th session; Third Medium-term plan, 1990-1995. Paris: Workshops of UNESCO.
UNESCO. 2019. The Operational Guidelines for the Implementation of the World Heritage Convention. Paris: World Heritage Centre.
Vrančić, T., Nadilo, B. 2015. Zgrada građevinskog fakulteta u Osijeku: Građevina koja upućuje na svoju namjenu, Građevinar, 67/3, 269 - 280.
Vuković, M. 2011. Pogled na međuodnos baštine, kulture i identiteta, Arhivski vjesnik, 54/1, 97-113.
Williams, T. 2014. Archaeology: Reading the City through Time. In: Reconnecting the City: The Historic Urban Landscape Approach and the Future of Urban Heritage, edited by Francesco Bandarin and Ron van Oers. Oxford: Wiley-Blackwell.
Copyright (c) 2022 Arhitektura i urbanizam
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 International License.