Samoodrživa kuća za odmor na Kosmaju
Sažetak
Realizovani objekat pozicioniran je uz sam rub Predela izuzetnih odlika „Kosmaj” u blizini Beograda, okružen prirodnim pejzažem koji karakterišu šumske površine, blage padine i autohtona vegetacija, što je istaklo potrebu za harmoničnom integracijom arhitektonskog rešenja radi minimalnog narušavanja ambijentalnog konteksta. Na lokaciji su izvedeni sadržaji namenjeni povremenom boravku, odmoru i rekreaciji petočlane porodice, pri čemu je glavni stambeni objekat predmet ovog rada. Tradicionalno graditeljstvo Šumadije poslužilo je kao inspiracija za savremenu interpretaciju bondruk konstrukcije, koja je primenjena u projektovanju i izgradnji dvoetažne vikendice.
Rad je koncipiran kao analitički prikaz izgrađenog objekta, sa detaljnim obrazloženjima projektantskih motiva, konceptualnih polazišta i kriterijuma koji su oblikovali arhitektonsku formu i programsku strukturu. Poseban akcenat stavljen je na razmatranje primenjenih konstruktivnih rešenja, materijalizacije i integrisanih tehnoloških sistema, uz osvrt na način na koji ovi elementi doprinose funkcionalnosti, estetskom izrazu i održivosti. Cilj rada je da pruži uvid u proces projektovanja i realizacije, ističući međusobnu povezanost idejnih i tehničkih odluka koje definišu konačni karakter arhitekture.
Osnovna premisa projektantskog pristupa bila je uslovljena zahtevom investitora da objekat bude u potpunosti nezavistan od gradskih sistema snabdevanja, uz maksimizaciju održivosti i očuvanje visokog nivoa komfora. U tom smislu, objekat je samoodrživ prevashodno u pogledu energetske samostalnosti i upotrebe solarne energije za podmirivanje energetskih potreba, kao i posedovanja sopstvenih sistema snabdevanja vodom i evakuacije otpadnih voda, ali bi svođenje pojma na takvo tumačenje bilo značajno potcenjivanje koncepta. U radu se stoga razmatraju pojmovi ekološke i kulturne održivosti, kao i njihove interpretacije u arhitektonskom diskursu, radi utvrđivanja preciznijeg tumačenja.
Reference
World Commission on Environment and Development (WCED). 1987. Report of the World Commission on Environment and Development: Our common future (UN General Assembly Document A/42/427). United Nations.
ICOMOS. 1994. The Nara Document on Authenticity. International Experts Meeting, Nara, Japan. International Council on Monuments and Sites.
UNESCO. 2003. The Convention for the Safeguarding of the Intangible Cultural Heritage. United Nations Educational, Scientific and Cultural Organisation.
Sassi, P. 2006. Strategies for sustainable architecture. Taylor & Francis.
United Nations Environment Programme (UNEP). 2021. A practical guide to climate-resilient buildings & communities. United Nations, Nairobi. ISBN: 978-92-807-3871-1
Sva prava zadržana (c) 2025 Arhitektura i urbanizam

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 međunarodnom licencom.
