Invazivne biljne vrste u organskim usevima u Vojvodini
Sažetak
Na osnovu višegodišnjih istraživanja korovske flore u različitim organskim usevima (kupus, salata, soja, crni luk, šargarepa, kukuruz, neven, mirođija, heljda, krompir, bosiljak i lucerka) u Vojvodini, konstatovano je prisustvo ukupno 88 biljnih vrsta, od čega su 53 (60%) strane (alohtone). Analizirajući invazivni status alohtonih taksona prema različitim kategorizacijama, izdvajamo prisustvo 14 invazivnih vrsta (9 neofite; 5 arheofite). Ističe se prisustvo 4 taksona, životne forme terofita (T4), koji su prema svim analiziranim kategorizacijama invazivni, a to su: Ambrosia artemisiifolia, Conyza canadensis, Erigeron annuus i Galinsoga parviflora. Međutim, prema našim bazama invazivnih biljaka na području Srbije, još 6 vrsta ima status invazivnih vrsta, a to su: Amaranthus retroflexus, Datura stramonium, Echinochloa crus-galli, Portulaca oleracea, Sorghum halepense i Veronica persica, od kojih kod nas samo Echinochloa crus-galli, ima status jako invazivne. Od taksona koji imaju status jako invazivnih u Srbiji, u organskim usevima prisutni su sa većom frekvencijom pojavljivanja samo Ambrosia artemisiifolia (58%) i Echinochloa crus-galli (33%) što znači da, za sada, organski usevi u Vojvodini, ne predstavljaju glavno utočište ovim vrstama. Međutim, zbog njihove izuzetne sposobnosti brzog širenja i osvajanja novih prostora, potrebna su kontinuirana istraživanja invazivnih biljaka i to ne samo onih koje su kod nas tako kategorisane, već i onih koje u širem regionu Evrope već imaju status invazivnih vrsta.
Reference
Anačkov, G., Rat, M., Radak, B., Igić, R., Vukov, D., Rucando, M., Krstivojević, M.,Radulović, S., Cvijanović, D., Milić, D., Panjković, B. Szabados, K., Perić R., Kiš, A., Stojšić,V., Boža, P.: Alien invasive neophytes of the Southeastern part of the Pannonian Plain. Central European Journal of Biology 8(10), 1032-1047, 2013.
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).