Suzbijanje korova u usevu angelike (Angelica archangelica L.)
Sažetak
Plantažno gajenje lekovitog bilja je u ekspanziji, a s obzirom na to da suzbijanje korova predstavlja najveći izazov u ovoj proizvodnji, cilj rada je bio ispitivanje mogućnosti njihovog suzbijanja malčiranjem. Osim toga, u istraživanje je bio uključen i herbicid metamitron (Metak 700 SC, 700 g a.s. L-1; Galenika fitofarmacija) čija primena u ovakvim usevima je prihvatljiva u nekim zemljama. Kao eksperimentalni usev izabran je usev angelike (Angelica archangelica L.) čije etarsko ulje iz korena je jedno od najcenjenijih na tržištu, pa se može očekivati povećanje proizvodnih površina. Ogled je postavljen u Kujavici (opština Vladimirci) u pet tretmana (potpuno slučajan blok sistem u četiri ponavljanja) i to: agrotekstilna vodopropusna folija, piljevina (mešavina bagremovog i hrastovog drveta; debljina sloja - 10 cm), herbicid metamitron (split aplikacija: 1050 + 1050 g a.s. ha-1), pozitivna (redovno plevljena) i negativna (zakorovljena) kontrola. Tokom sezone brojnost i visina korova su ocenjeni tri puta, a nakon treće ocene je izmerena sveža nadzemna biomasa. Analiza podataka urađena je u programskom paketu STATISTICA 7.0 pomoću jednofaktorijalne analize varijanse i Duncan – ovog testa.
Najveća zakorovljenost zabeležena je u negativnoj kontroli, a najzastupljenije su bile travne vrste poput Setaria viridis (L.) P. B. (12,5 biljaka m-2), Sorghum halepense (L.) Pers. (8 biljaka m-2), Cynodon dactylon (L.) Pers. (3,75 biljaka m-2) itd. Visok nivo zakorovljenosti je utvrđen i u tretmanu sa primenom herbicida metamitron gde su, takođe, bile dominantne travne vrste: S. viridis (24,75 biljaka m-2), Echinochloa crus – galii (L.) P. Beauv. (8,95 biljaka m-2), C. dactylon (2,3 biljaka m-2). Malč od piljevine rezultirao je smanjenjem zakorovljenosti u odnosu na prethodna dva tretmana. Dominantne vrste u ovom tretmanu su bile: S. viridis (8 biljaka m-2), S. halepense (4,5 biljaka m-2) i Ambrosia artemisiifolia L. (1,13 biljaka m-2). Malč folija i redovno plevljena kontrola su bile bez prisustva korova. Dakle, najbolja efikasnost u suzbijanju korova postignuta je primenom agrotekstilne malč folije, koja je u potpunosti sprečila nicanje korova (efikasnost 100%). Znatno slabiji efekat je ostvaren primenom piljevine (efikasnost 51,28%), dok je metamitron svežu biomasu korova redukavao za samo 26,71%. Dobijeni rezultati pokazuju da je malčiranje kao fizička metoda suzbijanja korova u usevu angelike podesnije u poređenju sa primenom herbicida metamitron ukoliko u usevu dominiraju travne vrste, koje nisu u spektru delovanja ovog herbicida. Značaj ovih rezultata je utoliko veći što u našoj zemlji metamitron, kao ni drugi herbicidi, nije registrovan za primenu u lekovitom bilju.
Reference
Canter, P. H., Thomas, H., Ernst, E.: Bringing medicinal plants into cultivation: opportunities and challenges for biotechnology. Trends in Biotechnology, 23, 180–185, 2005.
Ferguson, J., Rathinasabapathi, B., Warren, C.: Southern red cedar and southern magnolia wood chip mulches for weed suppression in containerized woody ornamentals. Hort Technology, 18, 266 – 270, 2008.
Fontana, E., Hoeberechts J., Nicola S.: Effect of mulching in medicinal and aromatic plants in organic farm guest houses. Acta Horticulturae, 723, 405 – 410, 2006.
Hoeberechts, J., Nicola, S., Fontana, E.: Growth of lavander (Lavandula officinalis) and rosemary (Rosmarinus officinalis) in response to different mulches. Acta Horticulturae, 629, 245-251, 2004.
Jodaugiene, D., Pupaliene, R., Urboniene, M., Pranckietis V., Pranckietiene, I.: The impact of different types of organic mulches on weed emergence. Agronomy Research, 4, 197 – 201, 2006.
Kišgeci, J., Adamović, D.: Gajenje lekovitog bilja. Nolit, Beograd, 1994.
Kišgeci, J.: Lekovito bilje – gajenje, sakupljanje, upotreba. Partenon, Beograd, 2002.
Kwiatkowski, C.: Influence of selected herbicides on weed infestation and yielding of common valerian (Valeriana officinalis L.). Herba polonica, 54, 13 – 21, 2008.
Matković, A., Božić, D., Filipović, B., Radanović, D., Vrbničanin, S., Marković, T.: Fizičke metode suzbijanja korova sa mogućnošću primene u lekovitom bilju. Lekovite sirovine, 35, 37 – 51, 2015.
Matković, A., Marković, T., Filipović, V., Radanović, D., Vrbničanin, S., Božić, D.: Preliminary investigation of efficiency of milches and other mechanical weeding methods applied in Mentha piperita L. cultivation. Lekovite sirovine, 36, 61 – 74, 2016.
Pank, F.: The influence of chemical weed control on quality characters of medicinal and aromatic plants. Acta Horticulturae, 306, 145-154, 1992.
Skroch, W., Powell, M., Bilderbac, T., Henry, P.: Mulches: durability, aesthetic value, weed control, and temperature. Journal of Environmental Horticulture, 10, 43 – 45, 1992.
Sonsteby, A., Nes, A., Mage, F.: Effects of bark mulch and NPK fertilizer on yield, leaf nutrien status and soil mineral nitrogen during three years of strawberry production. Acta Agriculturae Scandinavica (Section B)Soil and Plant, 54, 128–134, 2004.
Stepanović, B., Radanović, D.: Tehnologija gajenja lekovitog i aromatičnog bilja. Institut za proučavanje lekovitog i aromatičnog bilja "Dr Josif Pančić" Beograd, Beograd, 2011.
Teasdale, J., Mohler, C.: Light transmittance, soil temperature, and soil moisture under residue of hairy vetch and rye. Agronomy Journal, 85, 68 – 673, 1993.
Unger, P.: Straw mulch effects on soil temperatures and sorghum germination and growth. Agronomy Journal, 70, 858 – 864, 1978.
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).