Reakcija paradajza, paprike, suncokreta i soje na niske doze nikosulfurona
Sažetak
Drift predstavlja zanošenje kapljica sredstava za zaštitu bilja kroz vazduh i može uticati na bilo koji neciljani organizam ili životnu sredinu. Zapravo, postoji tri moguća scenarija koji se mogu smatrati driftom i to su: drift čestica (Eng. particle drift) koji nastaje kretanjem vazduha, zanošenje koje nastaje kao posledica isparavanja (volatility) i kontaminacija rezorvoara prskalice. Značajna oštećenja koja mogu nastati kao posledica driftu su oštećenja susednih useva, zagađenje životne sredine, niži nivo efikasnosti primenjenog herbicida, dok u slučaju kontaminacije rezorvoara oštećenja mogu nastati samo u tretiranom polju. U cilju ispitivanja negativnih posledica zanošenja nikosulfurona, biljke paradajza, paprike, suncokreta i soje su gajene u stakleniku i tretirane niskim dozama herbicida i nakon 21 dana ocenjeni su efekti primenjenih tretmana preko vizuelne ocene, merenja suve mase, visine i površine listova. Soja se pokazala kao najtolerantnija na nikosulfuron za razliku od paprike koja je bila najsotljivija na niske doze herbicida Na osnovu dobijenih rezultata može se zaključiti da su niske doze herbicida različito uticale na ispitivane biljke i da je potrebno preduzeti mere opreza da se spreči zanošenje herbicida na susedne biljke.
Reference
Alves, S.G., Kruger, G.R., Cunha, J.P.A.R., Vieira, B.C., Henry, R.S., Obradovic, A., Grujic, M.: Spray Drift from Dicamba and Glyphosate Applications in a Wind Tunnel. Weed Technology, 31(3), 387–395, 2017. https://doi.org/10.1017/wet.2017.15
Browne, F.B., Li, X., Price, K.J., Wang, J., Wang, Y., Kruger, G.R., Golus, J., Macedo, G. de C., Vieira, B.C., Sandlin, T.: Dicamba Retention in Commercial Sprayers Following Triple Rinse Cleanout Procedures, and Soybean Response to Contamination Concentrations. Agronomy 10, 772, 2020. https://doi.org/10.3390/agronomy10060772
Damalas, C. A.: Pesticide Drift: Seeking Reliable Environmental Indicators of Exposure Assessment. In R. H. Armon & O. Hänninen (Eds.), Environmental Indicators (pp. 251–261). Springer Netherlands, 2015. https://doi.org/10.1007/978-94-017-9499-2_15
Bohnenblust, W.E., Vaudo, D.A., Egan, F.J., Mortensen, A.D. ,Tooker, F.J.: Effects of the herbicide dicamba on nontarget plants and pollinator visitation Environmental Toxicology and Chemistry, 35 (1): 144-151, 2015. https://doi.org/10.1002/etc.3169
Felsot, A.S., Unsworth, J.B., Linders, J.B.H.J., Roberts, G., Rautman, D., Harris, C., Carazo, E.: Agrochemical spray drift; assessment and mitigation—A review*. Journal of Environmental Science and Health, Part B 46, 1–23, 2010. https://doi.org/10.1080/03601234.2010.515161
Gressel, J.: Low pesticide rates may hasten the evolution of resistance by increasing mutation frequencies. Pest Management Science 67, 253–257, 2011.
Hynes, D. P.: Effects of low dose applications of 2,4-D and dicamba on Cucurbitaceae and Solanaceae vegetables. Theses and Dissertations Available from ProQuest, 1–129, 2012.
Kim, K.-H., Kabir, E., Jahan, S. A.: Exposure to pesticides and the associated human health effects. Science of The Total Environment, 575, 525–535, 2017. https://doi.org/10.1016/j.scitotenv.2016.09.009
Knežević, S. Z.: Weed resistance and new herbicide tolerant crops in USA. Acta Herbologica, 25(1), 35–42, 2016. https://doi.org/10.5937/ActaHerb1601035K
Sharma, A., Kumar, V., Shahzad, B., Tanveer, M., Sidhu, G. P. S., Handa, N., Kohli, S. K., Yadav, P., Bali, A. S., Parihar, R. D., Dar, O. I., Singh, K., Jasrotia, S., Bakshi, P., Ramakrishnan, M., Kumar, S., Bhardwaj, R., & Thukral, A. K.: Worldwide pesticide usage and its impacts on ecosystem. SN Applied Sciences, 1(11), 1446, 2019. https://doi.org/10.1007/s42452-019-1485-1
Vieira, B.C., Luck, J.D., Amundsen, K.L., Gaines, T.A., Werle, R., Kruger, G.R.: Response of Amaranthus spp. following exposure to sublethal herbicide rates via spray particle drift. PloS One 14 (7), 2019. e0220014. https://doi.org/10.1371/journal. pone.0220014.
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).