Pregled interakcija lekova kod pacijenata sa afektivnim bipolarnim poremećajem

  • Nina Jovanović Univerzitet u Beogradu – Farmaceutski fakultet, Katedra za farmakokinetiku i klinićku farmaciju
  • Aleksandra Marković University of Belgrade – Faculty of Pharmacy, Department of Pharmacokinetics and Clinical Pharmacy
  • Sandra Vezmar Kovačević University of Belgrade – Faculty of Pharmacy, Department of Pharmacokinetics and Clinical Pharmacy
  • Branislava Miljković University of Belgrade – Faculty of Pharmacy, Department of Pharmacokinetics and Clinical Pharmacy

Abstract


Interakcije lekova predstavljaju kvalitativne i/ili kvantitativne promene delovanja jednog leka u prisustvu drugog. Bipolarni poremećaj je afektivni poremećaj koji karakterišu manične i depresivne epizode pa se u terapiji često primenjuje više od jednog leka. U prisustvu pridruženih bolesti ukupan broj lekova u terapiji znatno raste, pa se može očekivati visoka prevalenca klinički značajnih interakcija. Cilj istraživanja je procena potencijalno klinički značajnih interakcija lekova kod pacijenata sa afektivnim bipolarnim poremećajima. Takođe je ispitano da li karakteristike poput starosti, broja komorbiditeta, polifarmacije utiču na ispoljavanje interakcija. Sprovedeno je retrospektivno istraživanje na populaciji od 50 pacijenata lečenih na Institutu za mentalno zdravlje u Beogradu. Podaci su prikupljeni iz medicinske dokumentacije pacijenata. Za analizu potencijalnih interakcije korišćena je Epocrates® baza podataka. Dobijeni rezultati obrađeni su pomoću SPSS® programa. Prosečna starost pacijenta bila je 46,19 ± 11,49 godina, a prosečan broj lekova u terapiji iznosio je 6,46 ± 2,58. Detektovano je 549 interakcija, dok je prosek po pacijentu bio 10,98 ± 5,97. U većini slučajeva je bilo potrebno praćenje/modifikacija terapije (59,2%), oprez je bio potreban kod 28,78% interakcija dok je u 11,66% slučajeva bilo potrebno izbeći kombinaciju ispitivanih lekova i uvesti alternativnu terapiju. Udeo interakcija lekova čija je primena kontraindikovana iznosio je 0,36%. Analiza je pokazala statistički uticaj broja lekova u terapiji na broj interakcija (p<0,001), kao i starosti pacijenta na broj interakcija (p<0,05). Dobijeni rezultati ukazuju na postojanje velikog broja klinički značajnih interakcija u ispitivanoj populaciji i na značaj procene interakcija u prisustvu komorbiditeta kako bi se osigurala bezbednost pacijenta i izbegli neželjeni efekti.

Published
2022/10/18
Section
Poster presentations session Pharmaceutical Care